1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Vinarske zadruge - nove gospodarske forme?

Njemački vinari zadovoljni su ovogodišnjom berbom. 2011. trebala bi kvalitativno biti vrlo dobra i sigurno će potaknuti zanimanje i u inozemstvu, spekulira se u najnovijem priopćenju Njemačkog vinarskog instituta.

default

Ove su godine zapravo vinari zbog nepredvidljivih vremenskih prilika sa zabrinutošću promatrali svoje vinograde. No rujan je donio prekrasno bablje ljeto koje je spasilo berbu. U usporedbi s drugim velikim europskim vinarskim nacijama, površine vinograda u Njemačkoj s ukupno 100.000 hektara su relativno male. Ali uzgoj grožđa u Njemačkoj ima jaku tradiciju i značajan je gospodarski čimbenik. S jedne strane zbog samog vina, a s druge, zbog toga što su vinorodna područja uvijek bila privlačna za turiste.

Prve zadruge osnovane iz nužde

Vinogradi na jugu Njemačke

Vinogradi na jugu Njemačke

"Zajedno smo jači". Ovaj je slogan sredinom 19. stoljeća inspirirala reformatora Friedricha Wilhelma Raiffeisena. On je kao lokalni državni dužnosnik želio pomoći lokalnim poljoprivrednicima čija je sudbina ovisila o njihovim često bijednim urodima. On je osnovao dobrotvorne udruge koje su pomagale seljacima da prebrode najteža razdoblja. Model seoskih zadruga koje je on razvio, u vinogradarstvu se isto razvio dosta rano. 1868. je u mjestu Mayschoss na rijeci Ahru osnovana prva vinarska zadruga u Njemačkoj. Ubrzo su uslijedile i druge, prije svega na jugu Njemačke.

Voditelj zadruge Cleebronn&Gülingen nedaleko od Heilbrona, Axel Gerst kaže da su bile osnovane iz nužde. "Tada su postojale samo sprave za prešanje grožđa, nakon čega se sok odmah prodavao prekupcima. U to su vrijeme cijenu određivali prekupci. Cilj zadruge je bio da iz tog lanca isključi upravo njih jer su htjeli sami imati prostore za skladištenje, za punjenje boca i određenu moć da mogu reći: 'Prodat ću svoje vino tek kad ja to budem htio, kvalitete kakvu ja budem postigao i po cijeni koju ja budem odredio", priča Gerst.

Posljednje dvije godine nisu bile posebno rodne

Posljednje dvije godine nisu bile posebno rodne, no zato je ovogodišnja berba izvrsna

Vinske zadruge ne moraju biti ogromne organizacije, s velikim prostorima i velikim brojem bačvi. Sasvim dobro posluju i kooperative koje imaju manje kapacitete. Istina je da veliko poduzeće može lakše investirati, i da se velike sprave za preradu grožđa i dozrijevanje vina više isplate od onih u manjim vinskim podrumima. Pravilo, koje je posebno vrijedilo na jugu Njemačke, da se nasljedstvo dijeli na svu djecu a samo najstariji sin nasljeđuje sve, stvaralo je stalno sve manje parcele, na kojima se više nije isplatilo samostalno proizvoditi vino, objašnava šef Središnje zadruge vinara iz Württemberga Dieter Weidmann."U drugim područjima vrijedilo je pravilo da sve nasljeđuje najstariji sin. I tako je imanje uvijek ostajalo čitavo. No tipična za nas u Švapskoj je bila ravnopravna podjela, a što je bilo više djece, to su i parcele bivale sve manje", kaže on.

Nedostaje nužni kapital

Fässer Penfolds

Danas u Njemačkoj postoje 202 vinske zadruge. Iz njih dolazi trećina vina proizvedenog u Njemačkoj. U Francuskoj i u Italiji je ova stopa, sa 50 posto još i viša. Potrošnja vina se diljem svijeta smanjuje, a Njemačka je jedno od najprivlačnijih tržišta za strane proizvođače vina. To znači i veliku konkurenciju. Tako da njemačkim vinarima ne predstoje jednostavna vremena, kaže i Dieter Weidmann. "Mijenja se struktura velikom brzinom i zapravo dobra proizvodnja mora rasti kako bi održala korak i kako bi mogla iskoristiti sve gospodarske potencijale. To vodi tomu da manje zadruge preuzimaju one veće ili da se više manjih zadruga međusobno stapaju u jednu", priča Weidmann.

Zadruge baš kao i pojedini privatni vinari pokušavaju boljom kvalitetom i novim marketinškim konceptima privući nove krugove potrošača. U zemlji i u inozemstvu. Nakon zadnje dvije godine loših berbi, mnogima za takve investicije nedostaje nužni kapital. Zbog toga je za očekivati da se val „fuzioniranja“ može još samo povećati i ubrzati.

Autor: Günther Birkenstock / Snježna Kobeščak

Odg.ured: Željka Telišman