"Vikend-oporba" ili stvarne razlike u mišljenjima?
19. travnja 2010Otkazuju li koalicijski partneri poslušnost HDZ-u ili se iznova radi tek o vikend-opozicionarstvu, što se radnim danom pretvara u potporu Vladi? Jer, predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, kako je izjavio nakon sjednice Središnjeg vijeća HSLS-a u subotu, smatra da su Vladine gospodarske mjere zakašnjele i neučinkovite. I on kao i čelnik SDSS-a Milorad Pupovac podupire stajališta predsjednika Ive Josipovića izrečenih u Bosni i Hercegovini, s kojima se ne slažu HDZ i HSS. Hoće li oni podržati neke nove Vladine mjere ili su njihove kritike najava izlaska iz koalicije?
Razvijeni dijelovi u krizi
Kritike Vladi stižu iz ekonomskih i bankarskih krugova jer, kako se tvrdi, mjere nisu dovoljne za pokretanje gospodarstva. A direktor Hrvatske udruge bankara Zoran Bohaček ističe kako bez ozbiljnih mjera nema ni sniženja kamata, napose za gospodarstvo. „Ako Vlada vodi odgovornu politiku, i fiskalnu i gospodarsku, strani investitori, strane rejting agencije će percipirati kao odgovornu Vladu i pasti će premije na rizik zemlje.“, kaže Bohaček i dodaje kako manje premije znače manje kamate, a time i veće šanse za poduzetnike.
Ekonomiste plaši što je u 2009. najveći rast broja nezaposlenih zabilježen u razvijenijim dijelovima Hrvatske. Ističu i kako sezonski poslovi ne mogu spasiti gospodarstvo.
Trajna nezaposlenost?
Bez posla je trenutačno 318 tisuća radnika, a ekonomistica i stručnjakinja za tržište rada Sanja Crnković-Pozaić upozorava da bi većina tih ljudi mogla ostati dugo nezaposlena jer se u ovoj godini ne očekuje gospodarski rast, što je nužno za nova radna mjesta.
U Hrvatskoj 67 tisuća ljudi radi, a ne prima plaću. Najteže je u Slavoniji, a zanimljivo je da žene čine 66 posto radne snage na sezonskim poslovima. Sezonsko zapošljavanje u najboljim je godinama znalo povući 25 tisuća nezaposlenih, što neće biti dovoljno da u odsutnosti novih poslova u drugim sektorima bitno smanji nezaposlenost. Radna snaga nije pokretna jer, upozorava Crnković-Pozaić, postoji granica siromaštva ispod koje ljudi ne putuju u potrazi za poslom.
Rješenje bi trebalo biti u prekvalifikaciji nezaposlenih, no Hrvatski zavod za zapošljavanje nema dostatna sredstva za tu namjenu. Utoliko je Hrvatska, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom, na dnu europske ljestvice po niskoj razini zaposlenih koji su obuhvaćeni obrazovanjem u bilo kojem obliku.
Autorica: Gordana Simonović
Odg. ur.: A. Šubić