1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Vijesti iz Europske unije

default

Za usvajanje Europskog ustava trebaju godine

Prema procjenama predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa Europski ustav neće stupiti na snagu još barem nekoliko godina. Istodobno Barroso je upozorio kako ta činjenica ne smije paralizirati Europu. Stoga šef Europske komisije poziva sve u Uniji na posao. Komisija će se prije svega usredotočiti da europsko gospodarstvo učini konkuretnijim, a za to je potrebno pojednostavljenje europskih zakona. „Ne želimo osrednju i defanzivnu Europu koja se pokušava kriti i pobjeći od stvarnosti 21. stoljeća“, kazao je Barroso. Planovi za Europski ustav stavljeni su na led, nakon što je nacrt ustava odbijen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.

EU šalje promatrače na ukrajinsko-moldavijsku granicu

Europska unija je dogovorila slanje promatrača koji bi nadgledali osiguravanje granice između Ukrajine i Moldavije. Radi se o granici koja prolazi kroz područje Trans-Dnjestra koje teži odcijepljenju od Moldavije. Veleposlanici zemalja članica Europske unije time su odgovorili zamolbi ukrajinske i moldavijske vlade. Misija koju će činiti 50 promatrača počinje u prosincu. Unija još nije odlučila tko će snositi troškove misije u visini od tri milijuna eura. Radi se o prvoj misiji Europske unije na području bivšega Sovjetskog Saveza.

EU pokrenuo postupak protiv Velike Britanije

Europska komisija pokrenula je ovoga tjedna disciplinski postupak protiv Velike Britanije zbog kršenja europskih proračunskih pravila. Komisija je prihvatila izvješće u kojemu se navodi da je britanski proračunski deficit prekoračio dozvoljenu granicu od tri posto. Trenutno on iznosi 3,2 posto za tekuću financijsku godinu i time krši granicu europskog gospodarskog pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u Londonu, međutim, osim upozorenja da je prekršila pravila o deficitu ne očekuje daljnje korake ili kazne iz Bruxellesa, jer Velika Britanija nije članica eurozone. Ipak, otvaranje disciplinarnog postupka protiv vlade u Londonu umanjuje vjerostostojnost Velike Britanije koja do kraja ove godine predsjedava Europskom unijom.

EU želi nagraditi inovativna poduzeća

Europska komisija planira uvesti državne subvencije za inovativna poduzeća. Zemlje članice ubuduće bi trebale biti u stanju po hitnom postupku odobriti takvu pomoć od koje bi prije svega profitirala poduzeća male i srednje veličine. „Kaskamo za SAD-om“, naglasila je Neelie Kroes, povjerenica zadužena za konkurentnost. Ona je predstavila prijedlog za pružanje pomoći malim i srednjim tehnološkim poduzećima. O prijedlogu Komisija će razgovarati u iduća dva mjeseca sa stranama koje su pogođene i tek nakon toga donose se i usvajaju odredbe. „Pri tome pomoć bi ometala konkurentnost samo u određenim granicama“, poručuje povjerenica Kroes. Državne subvencije bi se koristile na područjima gdje je zakazalo slobodno tržište, primjerice kod novoosnovanih poduzeća koja nisu dobila kredite za svoje inovacije. Činjenicu da je zakazalo tržište moraju potvrditi pogođena poduzeća, zemlje članice i Europska komisija. No, Kroes je upozorila kako državne subvencije ne rješavaju automatski europske probleme. Nova fleksibilnost Komisije ograničena je samo na mala i srednja poduzeća. Povjerenica Kroes, pak, ne isključuje da bi u budućnosti čak i velika poduzeća mogla profitirati. Osim toga ispituje bi li pod ovakvom odredbom bilo moguće subvencionirati inovacije i na području uslužnih djelatnosti.

Nijemci rade duže od svojih susjeda

Prema istraživanjima Instituta za rad i tehniku godišnje radno vrijeme u Njemačkoj u europskoj usporedbi nalazi se u sredini. Prema istraživanju jedan uposlenik u Njemačkoj prosječno radi 1 756 sati godišnje, što je 99 sati iznad tarifnog ugovora. Radno vrijeme u Njemačkoj je fleksibilnije nego u većini europskih zemalja, a upravo se fleksibilnost danas traži. Kraće radno vrijeme od Njemačke imaju njezini susjedi, primjerice Nizozemska (1 712 sati godišnje), zatim slijede skandinavske zemlje, Italija i Francuska. Najduže godišnje radno vrijeme imaju Britanci (1 937). Što se tiče istočnoeuropskih zemalja institut navodi da je prosječno godišnje radno vrijeme veće od zapadnoeuropskog, ali da je u posljednje vrijeme došlo do postupnog smanjenja.