1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Vijesti iz Europske unije

default

Bjeloruski vođa oporbe dobitnik nagrade Saharov

Aleksandar Milinkevič dobitnik je ovogodišnje nagrade Saharov. Ovu nagradu svake godine dodjeljuje Europski parlament osobama koje se na izraziti način zalažu za ljudska prava. U obrazloženju se navodi kako se Milinkevič zalaže i za demokratizaciju svoje zemlje u okolnostima straha i represija od strane režima predsjednika Lukašenka. Aleksandar Milinkevič ima 59 godina, profesor je fizike i proveo je 15 dana u zatvoru nakon što je predvodio prosvjede koji su uslijedili nakon ožujskih izbora u Bjelorusiji koje je OESS proglasio krivotvorenim i nevažećim. Milinkevič je za ovogodišnju nagradu Saharov bio predložen zajedno sl ibanonskim novinarom i diplomatom Ghassanom Tuenijem i kolumbijskom aktivistkinjom u borbi protiv korupcije Ingrid Betancourt. Među dobitnicima nagrade proteklih godina nalaze se Nelson Mandela iz Južnoafričke Republike i Aung San Suu Kyi iz Burme.

Bugarska ministrica postat će član Europske komisije

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dodijelit će mjesto povjerenika za zaštitu potrošača dosadašnjoj bugarskoj ministrici za europske integracije Megleni Kunevoj. Ona će dobiti dio dosadašnjih ovlasti od povjerenika Marcosa Kyprianoua koji će se ubuduće baviti isključivo zdravstvom. Ovu odluku sada treba samo još potvdriti Europski parlament, no prije toga će Kuneva i rumunjski kandidat za povjerenika morati ispuniti upitnik na temelju kojeg će se 28. studenog provesti javno saslušavanje u Europskom parlamentu. Službeno imenovanje uslijedit će u prosincu. Kuneva ima 49 godina, po zanimanju je pravnica, a na funkciji povjerenice podržava ju 56% Bugara. Za razliku od Kuneve rumunjski kandidat Vosganian - koji je inače član armenijske manjine u Rumunjskoj - dobio je kritike među ostalim od potpredsjednika europskih socijalista. Swoboda je kritizirao da Vosganian nema europski profil, dok je Kuneva vrlo stručna i angažirana Europljanka.

Britanci prvaci u potrošnji energije

U štednji energije Nijemačka se nalazi na prvom mjesto. To proizlazi iz studije organizacije „Energy Saving Trust“ koja je anketirala 5.000 Europljana u Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj. Rezultat pokazuje da su Britanci najveći potrošači energije, u prosjeku tjedno počine 32 energetska grijeha. Tako mnogi ostavljaju televizor na poziciji „stand by“ ili ostave uključen punjač za mobilni telefon premda mobilni nije priključen. Osim toga Britanci i za najmanje dionice koriste auto. Kada bi Britanci promijnili svoje dnevne navike mogli bi u idućih nekoliko godina uštediti na milijarde funti, navodi ova studija. Europska je komisije nedavno odlučila da se uhvati u koštac protiv rasipnosti energije. Tako primjerice namjerava potaknuti proizvodnju kućanskih aparata s manjom potrošnjom energije ili dobro izolirana kućanstva.

Proširena direktiva o zagađenju

Europska unija najavila je borbu protiv zagađenja i pooštrila direktivu o zagađenju zraka. U direktivi je predviđena granična vrijednost najsitnijih partikala od 2015. godine. Posebno najsitnija vrsta zagađenja zraka izrazito je štetna za zdravlje, jer ulazi duboko u pluća. Najveći udio u tome imaju ispušni plinovi automobila i industrije. Ukoliko se gornja granica prekorači više od 35 puta godišnje tada će uslijediti zabrane prometovanja automobila. Do sada postoje propisi samo u 10 zemalja članica. Posebno velike probleme u provedbi imaju industrijske zone u Nizozemskoj, Belgiji i sjevernoj Italiji.

EU pooštrila kontrole za genetski manipuliranu rižu

Zemlje članice Europske unije pooštrile su svoje kontrole protiv uvoza genetski manipulirane riže iz SAD-a. Ubuduće svaki uvoz iz SAD-a mora se detaljno pregledati, izjavio je glasnogovornik Europske komisije. Ubuduće Europa se više ne želi osloniti na testove u SAD-u. U rujnu nizozemske su vlasti otkrile zabranjenu vrstu riže pod nazivom LL601 koja se nalazila među uvoznom robom iz Sjedinjenih Država, premda su Amerikanci robu deklarirali da ne sadrži genetski manipulirane proizvode.

EU na području kulture nema posebne ovlasti

Europski parlament dao je zeleno svjetlo za srednjoročni proračun za kulturu i obrazovanje u visini od 9 milijardi eura. Za razdoblje od 2007. do 2013. godine najveći dio novca odlazi u područje “doživotno učenje”, među ostalim za stipendije i potporu za studij u inozemstvu te programe Erasmus, Leonardo i Comenius. Komisija je prvotno predložila izdvajanje 13 milijardi eura za doživotno učenje. 885 milijuna eura utrošit će se za program “mladi u akciji”, među ostalim za projekte poput dragovoljne europske godine, a to znači da mladi građani Unije do 12 mjeseci rade u nekoj drugoj zemlji članici na projektima od općeg dobra. 214 milijuna izdvojeno je za “Europu građana”, konkretno za projekte gradova prijatelja. 400 milijuna eura rezervirano je interkulturni dijalog, na primjer za mobilnost umjetnika. I na koncu 785 milijuna predviđeno je za potporu za europsku filmsku industriju sa težištem na bolje plasiranje na tržištu i za digitalizaciju.