1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Vijesti iz EU

Jedan od vodećih socijalista u dosadašnjem sastavu Europskog parlamenta Španjolac Enrique Baron Crespo u vrlo oštrom tonu je napao portugalskog premijer Jose Manuela Duraoa Barrosa za kojeg se očekuje da će biti novi predsjednik Europske komisije. U razgovoru za francuski list Le Monde Crespo je Barrosa opisao kao osobu koja nije „niti dovoljno Europljanin niti dovoljno socijalna”. Crespo dalje kaže da Barroso “nema nikakvih iskustava u Europskim institucijama, a što se tiče ekonomskih pitanja Barroso je dokazao svoj konzervativizam na vlastitoj zemlji”. Crespo Barrosa opisuje desnim krilom koji je organizirao summit na Azorima na kojem su se okupili zagovornici rata u Iraku, američki predsjednik Bush, britanski premijer Blair i tadašnji španjolski premijer Aznar, a to je za Crespa je neprihvatljivo. Crespo smatra da predsjednik Europske komisije mora imati četiri osobine: „iskustvo promoviranja europskog projekta; uvjerenje da jačanje europske konkurentnosti može ići samo zajedno s velikom mjerom socijalne odgovornosti; sposobnost komuniciranja u proširenoj Europi i sposobnost zbližavanja različitih političkih snaga kako bi se ostvarili zajednički europski ciljevi. Od svega toga Barroso ispunjava samo dvije osobine, kaže Crespo. Stoga Crespo prognozira da Barroso neće dobiti potporu socijalista i socijaldemokrata u Europskom parlamentu.

Estonija Litva i Slovenija postale su u nedjelju prve članice mehanizma razmjene valuta (ERM-2) pripremajući na taj način svoj put za ulazak u eurozonu 2007. godine. Odluka je donesena na sastanku koji je održan u Bruxellesu u strogoj tajnosti prošle nedjelje. Na sastanku su sudjelovali prestavnici sadašnjih 12 članica eurozone, zatim Europske središnje banke, Danske te triju zemalja koje su predale zahtjev za ulazak u ERM-2, gdje prema dosadašnjem pravilu zemlje nakon dvije godine dokazuju koliko je stabilna njihova valuta. Prije ulaska u eurozonu i preuzimanja eura kao zajedničke valute dotične zemlje moraju ispuniti i druge kriterije, poput niske inflacije i niskog proračunskog deficita.

Belgijsko pravosuđe obustavilo je postupak zbog sumnje u korupciju protiv bivše francuske povjerenice Europske komisije Edith Cresson. Kako je priopćeno iz javnog tužiteljstva u Bruxellesu odbačene su sve točke optužnice. Prvotno protiv Cresson tužiteljstvo je podiglo tužbu zbog 13 neopravdanih doznaka u korist njezinog bivšeg zubara. Sada se očekuje da se izjasni Europska komisija i to najkasnije do ljeta da li želi nastaviti s tužbom pred Europskim sudom. Francuska bivša predsjednica vlade osumnjičena je da je tijekom svojeg mandata u Europskoj komisiji (1995-1999) gdje je vodila povjerenstvo za znanost, istraživanje i obrazovanje svojem bivšem zubaru Reneu Berthelotu pribavila prividno zaposlenje i u okviru programa za obrazovanje „Leonardo“ bila naklonjena jednom francuskom poduzeću. Francuskinja Cresson i njezin španjolski kolega Manuel Marin bili su u središtu pozornosti nekoliko afera nepotizma koje su na koncu Europsku komisiju pod vodstvom luksemburškog predsjednika Jacquesa Santera u ožujku 1999. godine prisilile da podnese ostavku. Cresson je od 1991. do 1992. godine bila francuska predsjednica vlade.

Rumunjski predsjednik Ion Iliescu je optimističan da će njegova zemlja do kraja listopada zaključiti pregovore o članstvu sa Europskom Unijom. Za razliku od Bugarske koja je nedavno zaključila svoje pregovore Rumunjska ima još šest poglavlja otvorenih za pregovore. Bugarska i Rumunjska žele 2007. godine postati punopravne članice EU. Rumunjski predsjednik Iliescu istaknuo je da je najvažnija zadaća Rumunjske u dogledno vrijeme smanjiti gospodarsku razliku prema bogatim zemljama. Trenutno bruto iznos domaćih proizvoda Rumunjske iznosi tek 25 posto prosjeka Europske Unije. Organizacije proput Transparency International ali i Europska Unija opisale su korupciju kao veliku prepreku za rumunjski prijam u Uniju. Predsjednik Iliescu korupciju smatra općim problemom društva u tranziciji. Osim toga dodaje kako je Rumunjska već usvojila zakone za borbu protiv korupcije i osnovala posebne istražne organe.

Od jučer 1. srpnja u mnogim zemljama Europske Unije počeli su ljetni praznici. To je ujedno i prilika za objavljivanje istraživanja i traženja odgovora na pitanje koji Europljani provode koliko ljetnog odmora. Najvelikodušniji i najizdašniji ljetni odmor provode Šveđani. Oni su proveli prošle godine 33 dana na sunčanju i kupanju. Šveđane slijede Nizozemci sa 31 danom, pa Danci sa 30 i Nijemci sa prosječno 29 dana godišnjeg odmora. Na dnu ljestvice su Irci sa 20 dana, što znači da Irci najžešće rade. Zanimljivo je da se u ovom istraživanju ne potvrđuje stereotip „lijenih europskih južnjaka”, jer se primjerice Grci nalaze odmah do Iraca. Grci su 2003. godine koristili u prosjeku “samo“ 23 dana godišnjeg odmora.