1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Vijesti iz EU

Predsjednik Europske središnje banke (ESB) Jean-Claude Trichet izjasnio se protiv promjena rasta stabilnosti i gospodarskog rasta. Vijeće ESB-a odbacilo je zahtjeve nekih članica za promjenama. Trichet je poručio kako „vlade članica Eurozone moraju dati najveći prioritet konsolidaciji proračuna“ te da „upravo gospodarski oporavak pruža priliku za stabiliziranje javnih financija“. Europski sud odlučuje 13. srpnja o tužbi Europske komisije protiv Europskog vijeća oko gospodarskog pakta stabilnosti. Povod je odluka od proteklog studenog kada nisu podignute sankcije protiv Njemačke i Francuske premda su ove dvije zemlje prekršile dozvoljenu granicu gospodarskog pakta stabilnosti.

Borbe oko mjesta povjerenika u novoj Europskoj komisiji rasplamsale su se u svim članicama. Jedan od najprominentniji prinova mogao bi biti sadašnji belgijski ministar vanjskih poslova Louis Michel koji je svojedobno bio jedan od najvećih protivnika sastavljanja austrijske vlade s Haiderovom slobodarskom strankom FPÖ. Vrlo je vjerojatno da će u novoj Komisiji ostati dosadašnja švedska predstavnica Margot Wallström, dok je Finska imenovala novog člana – dosadašnjeg savjetnika vlade Lija Rehna. Nizozemci u Komisiju «guraju” svojeg ministra poljoprivrede Ceesa Veermana.

Nizozemac Paul van Buitenen, poznatiji po tome da je otkrio nepravilnosti unutar bivše Europske komisije i time pridonjeo njezinom rušenju, zaprijetio je da će objaviti sva imena ukoliko interna istraga protiv bivše povjerenice Edith Cresson ostane bez rezultata. Van Buitenen tvrdi kako je za vrijeme Cresson nestalo više od 100 tisuća eura. Buitinen koji je izabran u Europski parlament i sjedi u redovima zelenih tvrdi da je i veliki dio programa za obrazovanje Leonardo u visini od 600 milijuna eura naknadno manipuliran.

Žene su još uvijek u Europskom parlamentu premalo zastupljene u odnosu na muškarce, tako glasi zaključak nakon prošlih izbora. Postotak ženskih zastupnica u Europskom parlamentu i dalje iznosi oko 30 posto. Konkretno postotak je čak za jedan i pol posto manji nego u prošlom mandatu. Jedina zemlja među 25 članica koja ima više ženskih nego muških zastupnika je Švedska (11 od 19). Neke zemlje nemaju niti jednog ženskog zastupnika poput Cipra i Malte, dok primjerice najveća nova članica Poljska ima samo 7 žena od ukupno 54 zastupnika. Prije izbora pojavio se nojazan da će se nakon proširenja znatno smanjiti broj ženskih zastupnika, jer je među promatračima bilo samo 15 posto žena. Zastupljenost žena u parlamentu spasile su stare članice gdje je porastao udio ženskih zastupnica, dok je u novim članicama njihov postotak tek 20 posto.