1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Vijesti iz EU

default

Vlada u Madridu zajamčila je amnestiju za ilegalne migrante koji žive i rade u toj zemlji. Ova odluka imat će posljedice za sve ilegalne migrante koji žive i izvan Španjolske. Amnestija se odnosi na gotovo milijun ilegalnih migranata. U iduća tri mjeseca španjolske vlasti prihvačat će zahtjeve migranata koji mogu dokazati da su u Španjolskoj boravili i radili najmanje šest mjeseci. Cilj vlade u Madridu je dobiti kontrolu nad sve većim problemom ilegalnog useljavanja. Ovakav korak španjolske vlade mogao bi imati posljedice za ostatak Europe. Jamstvom boravka u Španjolskoj migranti bi dobili pravo boravka i rada bilo gdje u Europskoj Uniji, a to znači da pogođeni migranti mogu nastaviti putovanje u Francusku ili Njemačku. Zajednička politika useljavaja te zajednička politika prema tražiteljima azila na pomolu je tek od 2010. godine. Koliko je osljetljiva tema doseljavanja pokazalo je najnovije proširenje kada je nekoliko starih članica uvelo pooštrene mjere useljavanja za radnike iz novih zemalja članica.

Nizozemci planiraju uvesti ispite znanja za migrante. To je najavila nizozemska ministrica za migracije Rita Verdonk. Među ostalim predviđeno je kod migranata testiranje znanja nizozemskog jezika kao i opće znanje kulture zemlje. Ministrica Verdonk je pojasnila da će se ispiti održavti širom Nizozemske te da će migranti za pripremu trebati oko 350 sati vremena. Nizozemska vlada neće pomoći migrantima oko priprema već će pripremiti informacijski paket po cijeni od 45 eura. Polaganje ispita stajat će svakog migranta 350 eura. Iz redova oporbe ali i vladajuće stranke uslijedile su reakcije u kojima se naglašava da su ispiti preteški i preskupi.

Europska komisija otvorila je postupak protiv ponuđača mobilne telefonije u Njemačkoj T-Mobile i Vodafone. Prema navodima Komisije oba ponuđača traže previsoke cijene od stranih kompanija čiji klijenti moraju plačati visoke troškove korištenja mreža od T-Mobile i Vodafone. Radi se o takozvanim troškovima roaminga za koje Europska komisija smatra da je u slučaju ove dvije kompanije došlo do položaja monopla. Oba poduzeća imaju sad priliku dati svoja pojašnjenja.

U Europi se nalazi oko 480 američkih nuklearnih bojevnih glava, stoji u studiji privatne američke organizacije za kontrolu oružja NRDC. Oružje je pod kotrolom SAD-a i nalazi se u bazama šest zemalja, i to u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Turskoj. Njemačka sa 150 američkih nuklearnih bojevnih glava predvodi popis sa dvije lokacije u Ramsteinu i Büchelu, zatim 110 u Lakednheatu, Turska ima 90 u Incirliku dok se 20 nuklearnih bojevnih glava nalazi u Volkelu u Nizozemskoj. Nadalje 90 se nalazi u Ghedi Torre u Italiji i 20 u belgijskom Kleine Brogel. Francuska i Velika Britanija imaju 185 odnosno 350 komada nuklearnog oružja dok su SAD jedina zemlja koja raspolaže nukelarnim oružjem izvan svojeg teroritorija.

Europska Unija najavila je ukidanje embarga na oružje protiv Kine unatoč zabrinutošću SAD-a. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso najavio je ukidanje embarga i naglasio kako se Europska Unija ne može optužiti da srlja u ukidanje embarga. Američka ministrica vanjskih poslova Condoleezza Rice upozorila je na vojnu ravnotežu s obzirom da se u regiji još uvijek nalaze američki vojnici.

Rumunjska tajna služba navodno je špijunirala izvjetsiteljicu Europskog parlamenta za Rumunjsku Emmu Nicholson. Ova britanska zastupnica to objavila u jednom razgovoru za rumunjski list Evenimentul Zilei. Nicholson je izjavila kako je žalosno da Rumunjska troši novac na špijuniraje i prisluškivanje telefonskih razgovora, a ne na obrazovanje, zdravstvo i uslužne djelatnosti. „Ovakve prakse ne priliče demokratskom društvu“, rekla je Nicholson. Ona je kao izvjestiteljica bila žestoka protivnica socijalističke vlade i premijera Adriana Nastasea. Pokušaj vršenja utjecaja od strane rumunjskih tajnih službi priznao je i nizozemski zastupnik Arie Oostlander. Rumunjska bi prema planu trebala pristupiti Europskoj Uniji 1. siječnja 2007. godine. Ove jeseni Europska komisija u svojem izvješću podastrijet će svoje mišljenje o rumunjskim reformama. Pristupni sporazum Rumunjska i Bugarska s Europskom Unijom potpisiju 26. travnja u Bruxellesu. Sporazum sadrži zaštitnu klauzulu koja predviđa u slučaju velikih propusta priključivanje Europskoj Uniji godinu dana kasnije.

Polovica zemalja članica Europske Unije odlučila se priključiti udruženim snagama u borbi protiv “spama” – emailova koji uglavnom reklamiraju usloge ili proizvode kompanija. Pomak se dogodio nakon što je Vijeće Europske Unije za telekomunikacije pozvalo sve članice u prosincu prošle godine da “izmijene svoja iskustva” i koordiniraju svije akcije u borbi protiv spama. U novom dogovoru cilj je u potpunosti zabrana spama. Najveći broj spamova dolazi iz zemalja izvan Europske Unije, poput Kine, Rusije i SAD-a.

Povjerenik za zdravstvo Marcos Kyprianou je izjavio kako namjerava uvesti oštrije restrikcije pušenja širom Europe. Istodobno je priznao da mu nedostaju ovlasti za provedbu takve zabrane. Cilj je uvesti potpunu zabranu pušenja u zatvorenim javnim mjestima poput zabrana koje su na snazi u Irskoj i Italiji. Ova akcija „pitanje je zaštite nepušača koji su koliko god to zvučalo neobično ipak velika većina stanovništva zemalja članica“. Zbog posljednica pušenja u EU godišnje umire oko pola milijuna osoba. 25% svih smrtnih slučajeva nakon oboljenja od raka imaju svoj uzrok u pušenju, a 15% svih smrtnih slučajeva rezultat su pušenja.