1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Vijeće Europe s većom ulogom u borbi protiv terorizma

U Varšavi je održan III. summit Vijeća Europe. Na plenarnoj se sjednici danas pokušalo odgovoriti na ključno pitanje cijelog skupa: kako osigurati suradnju i komplementarnost Vijeća Europe i drugih partnerskih organizacija u Europi poput EU-a ili OESS-a – kako bi se time izbjegle dvojbe oko potrebe daljnjeg postojanja najstarije političke organizacije u Europi. Na kraju dvodnevnog skupa sudionici su naglasili da terorizam predstavlja najveću prijetnju demokratskim društvima.

Sastanak na vrhu Vijeća Europe, Varšava

Sastanak na vrhu Vijeća Europe, Varšava

Predstavnici 46 vlada članica Vijeća Europe na III. summitu zatražili pojačanu borbu protiv korupcije, trgovine ljudima i organiziranog kriminala. Dok je njemački kancelar Gerhard Schröder od Vijeća Europe zatražio da se više okrene pitanjima budućnosti, poput biomedicini i biotehnologiji te slobodi medija i izražavanja, luxemburški premijer Jean-Claude Juncker nastojao je minimirati nesuglasice i kritike koje su se pojavile na relaciji Europske Unije i Vijeća Europe, navodeći primjer iz svoje mladosti:

„Još kao student u Strassbourgu uvijek sam pratio rad parlamentarne skupštine Vijeća Europe kao i što to i danas činim. Kada pripremam govore tada se prepuštam inspiraciji izvještajima Vijeća Europe koji predstavljaju izvanredne izvore nadahnuća“, poručuje Juncker. Predsjedavajući OESS-a, slovenski ministar vanjskih poslova, Dimitrij Rupel, je pak naglasio kako Vijeće Europe i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju imaju slične ciljeve, pa da bi se i njihovo partnerstvo moralo temeljiti na skupu zajedničkih vrijednosti.

Treći sastanak na vrhu predstavnika 46 zemalja članica Vijeća Europe rezultirao je potpisivanjem triju konvencija o borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala i pranja novca. Na skupu je predstavljen i plan za daljnje korake rada Vijeća Europe te se očekuje usvajanje akcijskog plana. U dodatnom protokolu o europskoj konvenciji o ljudskim pravima predviđene su reforme kojima bi se olakšao rad preopterećenog Europskog suda u Strassbourgu. Tekst moraju prihvatiti sve članice, a iz krugova izaslanstava doznaje se da je realno za očekivati da se proces prihvaćanja završi krajem ove godine. Godišnje u Europski sud stiže oko 40.000 tužbi, a suci donose tek nekoliko tisuća presuda godišnje. Bez temeljnih reformi broj tužbi bi se do 2010. godine mogao povećati za četiri puta. Razlog za ovakve prognoze je veliki broj tužbi, posebice iz Rusije, Ukrajine, Poljske i drugih istočnoeuropskih zemalja.

Paralelno summitu Vijeća Europe u Varšavi je održan i europski summit mladih. Oko 100 predstavnika organizacija mladih iz više od 40 europskih zemalja raspravljali su o rasizmu, antisemitizmu i netoleranciji. Među počasnim gostima bio je i osnivač pokreta Solaidarnošć i bivši predsjednik Poljske Lech Walesa.

Uspješno hrvatsko sudjelovanje na 3. summitu Vijeća Europe

Na rubu summita Vijeća Europe hrvatski premijer Ivo Sanader sastao se s brojim državnicima, a posebno je sa slovenskim premijerom Janezom Janšom razgovarao o predstojećem sastanku predstavnika slovenske i hrvatske vlade koji je planiran za idući mjesec u Zagrebu. Oba premijera su najavila da će na predstojećoj sjednici hrvatska i slovenska strana usvojiti priopćenje u kojem bi se ubuduće spriječili granični izgredi.

Hrvatski je premijer također dao svoj prinos plenarnoj sjednici kojoj je tema bila Europska arhitektura. Naglasio je kako je proteklo desetljeće, koliko je prošlo od posljednjeg summita ove organizacije, predstavljalo dinamično razdoblje, kako za Vijeće Europe, tako i za Hrvatsku: «Na posljednjem samitu Hrvatska je bila debitant i pozvana je da se priključi obitelji demokratskih naroda. Ona je prešla put od mlade demokracije do kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Danas, dok se Hrvatska priprema za početak pristupnih pregovora s Europskom unijom, moramo spomenuti i ogroman doprinos Vijeća Europe u tom procesu». Konačna stepenica u tom procesu, nastavio je Sanader, Europska je unija: «Hrvatska je čvrsto odlučila da postigne taj glavni cilj i mi čvrsto vjerujemo da to nije samo obična fraza kada se kaže da Europska unija ne može biti kompletna bez jugoistočne Europe.»

Ističući značaj najstarije političke organizacije u Europi, šef hrvatske vlade je u svom nastupu u Varšavi dometnu i sljedeće: »Budući da dolazim iz zemlje koja, bez obzira na još uvijek živo sjećanje na rat za neovisnost, uspješno nastavlja izgradnju tolerancije i povjerenja među svojim građanima, dozvolite mi da naglasim važnost promicanja međukulturalnog i međureligijskog dijaloga, kao i poštivanje razlika među kulturama.»