1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Višegrad unosi razdor u Europsku uniju?

Zemlje članice Višegradske skupine (Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska) namjeravaju pokrenuti vlastitu inicijativu za rješavanje izbjegličke krize. Njome bi Grčku praktički isključili iz Šengenske zone.

Višegradska skupina je utemeljena prije 25 godina s ciljem poticanja europskih integracija četiri bivše komunističke zemlje. One su u međuvremenu odavno članice Europske unije (EU). Ipak, čini se da sada Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska ponajprije ubrzavaju europsku podjelu.

Te zemlje odbacuju ideju njemačke kancelarke Angele Merkel o raspodjeli izbjeglica po zemljama EU-a. One također odbijaju i plan po kojem bi Turska trebala spriječiti izbjeglice da krenu na put prema Europi – pri čemu bi da države EU-a zauzvrat prihvatile određene kontingente izbjeglica. "Kontigenti", navodi slovački šef diplomacije Miroslav Lajčak za magazin Der Spiegel, "samo povećavaju poticaj da se ljudi odluče na migraciju".

Članice ove skupine zemalja inače smatraju da je za val izbjeglica, koji je zapljusnuo Europu, prvenstveno kriva kancelarka Merkel. "Situacija je jednostavna", opisao je nedavno na sarkastičan način slovački premijer Robert Fico: "Pozovem goste i kada vidim da sam time preopterećen, pokucam na vrata susjedu i kažem mu da se pobrine oko njih." Drugim riječima: Slovačka ne želi biti takav susjed.

Pogledajte video 02:42

Zarada na siromašnima

Ima li izbora?

Države Višegradske skupine žele riješiti problem na svoju ruku. One žele blokirati takozvanu „balkansku rutu“. Preko nje svakodnevno pristižu na stotine izbjeglica koje kreću iz Turske, pa preko Grčke i Makedonije idu dalje ka sjeveru. Njihove zahtjeve za dobivanjem azila bi, prema sadašnjim propisima, trebala preuzeti Grčka, kao prva država EU-a u koju ulaze. Ipak, Grčka smatra da je preopterećena i dozvoljava prolaz većini tih ljudi.

Premijer Mađarske Viktor Orban tvrdi da ne postoji drugo rješenje osim zatvaranja graničnog prijelaza između Makedonije i Grčke. "Da je bilo po našem, regija bi već odavno bila blokirana." Lajčak je za Der Spiegel izjavio i da je legitimno da se pomogne balkanskim državama da zaštite svoje granice "sve dok nema zajedničke europske strategije".

Orban smatra da se na taj način ne štite samo pojedinačni interesi, nego da se tako ispunjava misija cijele Europe: "Moramo zajamčiti sigurnost cijelog kontinenta." Članice Višegradske skupine inicijativu za zatvaranje granice u Makedoniji ne vide kao pritisak, nego kao podršku toj zemlji. Češki premijer Bohuslav Sobotka govori o "solidarnosti" sa zemljama zapadnog Balkana.

Kada su države srednje i istočne Europe protekle jeseni odbile primiti određeni broj izbjeglica, bile su im upućene brojne kritike država sa zapada EU-a. Čak se razgovaralo i o tome da im se uskrati dio europske (financijske) pomoći. Ipak, u međuvremenu je sve veći broj onih koji ih podržavaju. Proteklog vikenda je čak i premijer Francuske Manuel Valls odbio uvođenje kvota za prihvat izbjeglica i time okrenuo leđa kancelarki Merkel. I Austrija se sve više okreće rješenju koje podrazumijeva blokadu granica.

Šengenska zona pod pritiskom

Ukoliko Makedonija i Bugarska doista zatvore granicu prema Grčkoj, to je onda praktično isključenje Grčke iz Šengenske zone. Čak ni u stranci CDU njemačke kancelarke Merkel, Šengenska zona više nije "sveto pismo". Wolfgang Steiger, glavni tajnik Gospodarskog vijeća CDU-a, izjavljuje za Die Welt da se: „...ukoliko neka zemlja ne izvrši svoje obaveze zaštite vanjskih granica EU-a, granice Šengenske zone moraju pomjeriti ka Srednjoj Europi".

Sastanak Višegradske skupine u Pragu

Sastanak Višegradske skupine u Pragu (15.2.2016.)

Za Grčku bi blokada granica na sjeveru značila da se sama mora pobrinuti oko izbjeglica. Vlada u Ateni već pokušava pripremiti javnost za to. "Moramo se pripremiti da će u Grčkoj ostati veliki broj ljudi", izjavio je zamjenik ministra za pitanja migracija Ioannis Mouzalas za list Avgi. Italija je upozorila da bi ovo mogla postati praksa koja važi i za nju, jer brojne izbjeglice stupaju na tlo EU-a upravo preko Italije, koje, poput Grčke, mnogim izbjeglicama do sada dozvoljavala jednostavan prolaz. Laura Boldrini, predsjednica talijanskog Zastupničkog doma je tijekom posjete Grčkoj izjavila: "Ideja isključenja, danas Grčka - sutra Italija, znači odbacivanje temeljnih vrijednosti Europe."

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u blokadi granica vidi veliku opasnost. Zajedno sa stranačkim kolegom i vicekancelarom Sigmarom Gabrielom uputio je pismo svim socijaldemokratskim premijerima i ministrima vanjskih poslova država članica EU-a, te predsjednicima socijaldemokratskih stranaka. U tom pismu piše: "Ne mogu se tako jednostavno definirati nove granice EU-a, i to preko leđa pojedinih europskih država." Dva njemačka političara strahuju da će u Grčkoj, koja je ionako uzdrmana privrednom krizom, na ovaj način izbiti potpuni kaos. Nije ostalo mnogo vremena da se dođe do zajedničkog europskog rješenja. U četvrtak će se do dogovora pokušati doći na sastanku lidera EU-a u Bruxellesu. To bi mogao biti i jedan od posljednjih skupova te vrste.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic