1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Više vjeronauka u turskim školama

Nacionalno Vijeće za obrazovanje Turske preporučilo je provođenje sveobuhvatne reforme obrazovanja. Između ostalog učenici bi već od prvog razreda trebali imati islamski vjeronauk.

Kada Ayten nađe malo vremena, onda čita svojoj djeci kratke vjerske priče ili sure iz Kurana. Ova 35-godišnja muslimanska vjernica, koja nije htjela otkriti svoje pravo ime, vrlo ozbiljno shvaća vjersku naobrazbu svoje četvero djece. Ipak kao zaposlena majka ona nema dovoljno vremena. "Posao i djeca - teško mi je to spojiti", kaže ona u razgovoru za DW.

Zato se veseli posljednjim planovima o reformi koje je najavilo Nacionalno vijeće za obrazovanje: tu spada i nastava vjeronauka o sunitskom islamu i to već od prvog razreda škole, umjesto od četvrtog kako je to do sada bio slučaj. Osim toga broj sati vjeronauka bi trebao biti povećan s jednog na dva tjedno.

U sporne prijedloge Nacionalnog vijeća za obrazovanje spada i "odgoj o vrijednostima" u vrtićima. Djeca u uzrastu od tri do šest godina bi između ostalog trebala dobiti opće informacije o Kuranu, a nastava bi trebala počinjati arapskim pozdravom "Bismillah" (U ime Boga). Osim toga plan reformi predviđa da na vjerskoj školi Imam Hatip bude uveden osmanski turski jezik (jezik uprave u Osmanskom carstvu) kao obavezan. U drugim školama bi osmanski trebao biti uveden kao izborni predmet.

Podijeljeno raspoloženje među građanima

Türkei Schule Schüler Unterricht Klassenzimmer

"Socijalni preustroj" mladeži - učenici u Turskoj

"U današnjim uvjetima smatram da je čak vrlo dobro da se djeca još od rane dobi upoznaju sa sunitskim islamom. Time se mogu zaštiti od fanatičnih i pogrešnih stremljenja islamista", smatra Ayten. "Turska na kraju krajeva graniči s muslimanskim kriznim zemljama i granice su otvorene. Turska državna vjerska ustanova ‚Diyanet' bi trebala vršiti nadzor izvođenja nastave", kaže Ayten. Ona također smatra da je neophodan i odgoj o vrijednostima u vrtiću. "Jer naše današnje vrijeme je toliko stresno i brojne obitelji gotovo da više nemaju vremena da svoju djecu poduče pravim vrijednostima", rekla je Ayten. Ona također smatra i da je uvođenje osmanskog jezika kao izbornog predmeta dobra ideja. "On u školama općeg obrazovanja neće biti obavezan predmet, ali ako nekoga zanima turska ili osmanska povijest, on onda barem ima ovu opciju."

Oezlem Oezden, majka čije dijete pohađa treći razred, na sve gleda potpuno drugačije. "Država i vjera trebaju biti odvojeni. Država se ipak ne smije do te mjere miješati u vjerski odgoj djece." Ona sama još uvijek nije počela s vjerskim odgojem svog djeteta. "Moj sin zna napamet neke sure iz Kurana, ali iz mog ugla gledanja još uvijek je prerano za pravu vjersku naobrazbu." Ona smatra da bi s vjerskom nastavom trebalo početi tek kada djeca imaju 15 ili 16 godina. "U tom uzrastu oni sami mogu odlučiti žele li imati dubok uvid u religiju ili ne. Bolje bi bilo da bude uveden drugi strani jezik, umjesto intenziviranja vjeronauka i učenja osmanskog", kritizira ova majka.

"Socijalno preustroj turske mladeži"

Predsjednik Turske Tayyip Erdogan

Daleko od odvajanja države i vjere: predsjednik Turske Tayyip Erdogan

U planiranu reformu obrazovanja spada i ukidanje nastave o alkoholnim pićima u srednjim stručnim školama za turizam i hotelijerstvo. Sektor gastronomije u Turskoj se neće pokoriti ovoj promjeni, smatra Pelin Cakar, menadžerica u istambulskom luksuznom lokalu Lucca. "Ako škole ne ponude učenicima naobrazbu o serviranju i pripremi alkoholnih pića onda ćemo ih mi sami morati obrazovati".

Ipak ovdje je u pitanju mnogo više od alkohola: vlada želi "socijalno preusmjeriti" tursku mladež, kaže politolog i kolumnist Cengiz Aktar, koji radi na Istanbul Policy Center (IPC). Njegova najveća kritika se odnosi na planirano intenziviranje vjerske nastave: "Neće biti podučavana teologija, nego je tu riječ o potpuno ciljanom obrazovanju o sunitskom islamu, o indoktrinaciji", kaže Aktar u razgovoru za DW. On kaže da se mora razmisliti o tome da u Turskoj ne žive samo muslimani, kao i da među muslimanima ne prakticiraju svi svoju religiju. "Vlada želi svoju religijsku doktrinu i svoju dogmu usaditi u glave mladeži", strahuje ovaj politolog.

I turska opozicija žestoko kritizira planove Vijeća za obrazovanje. „Time se tursko društvo vraća unatrag“, smatra Kemal Kilicdaroglu, predsjednik najveće turske opozicione stranke CHP. "Odluka Vijeća cilja na to da se odgajaju djeca koja ne postavljaju pitanja", rekao je Kilicdaroglu za turski list "Huerriyet".

Prijedlozi Vijeća za obrazovanje se kao preporuka šalju turskom Ministarstvu obrazovanja. Hoće li biti provedeni ovisi od odluke ministarstva. Kilicdaroglu se nada da će možda biti odbijeni. Ipak to se ne čini vjerojatnim. "Odluke Vijeća za obrazovanje se tiču projekata na kojima mi već ionako radimo", objašnjava ministar obrazovanja Nabi Avci.

Preporuka uredništva