1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Više radnih mjesta za mlade - ali kako?

Nakon Berlina i Pariza u 2013. godini, ovaj put je na redu Milano. Europska unija (EU) organizira već treći susret na vrhu posvećen problemu nezaposlenosti mladih. Rezultati su mršavi.

Talijanski premijer Matteo Renzi na koncu će, nakon brojnih nedoumica, ipak biti domaćin trećeg susreta na vrhu EU-a posvećenog problemu nezaposlenosti među mladim Europljanima. Neke zemlje članice Unije dvojile su naime oko toga hoće li (može li) novi sastanak uroditi uopće ikakvim plodom. Šefovi država i vlada ne putuju baš rado kad nakon nekog summita ne mogu objaviti pozitivne vijesti, saznajemo od diplomata u Bruxellesu. Iako ni dan uoči susreta u Milanu nije bila poznata konačna lista gostiju, talijanski organizatori polaze od toga da će današnjem sastanku nazočiti većina državnih čelnika EU-a.

Matteo Renzi

Matteo Renzi

Matteo Renzi je borbu protiv nezaposlenosti mladih označio težištem talijanskog predsjedanja Unijom. Njemu je potrebna potpora iz Europe. Renzi upravo, i to uz otpor sindikata i jednog dijela njegove socijalističke stranke, u Italiji pokušava "progurati" reformu tržišta rada. Zaštita od otkaza trebala bi biti "olabavljena", s ciljem olakšavanja zapošljavanja mladih posloprimaca. Talijanski premijer provodi reforme koje se trebalo provesti davno, reforme na čije provođenje ga odavno ohrabruju i europski politički lideri poput savezne kancelarke Angele Merkel. Razlog visoke stope nezaposlenosti mladih (42,9%) u Italiji nije konjunkturne, već strukturalne prirode, tvrdi i Njemačko-talijanska trgovinska komora u Milanu. Na milanskom današnjem sastanku će se, kako se unaprijed dogovorilo, samo bilancirati dosad učinjeno. Neće biti pokrenute nove inicijative, neće se obećavati novi novac. Ne treba očekivati nikakve zaključke, izjavili su u utorak visoki predstavnici njemačke vlade.

"Jamstvo za mlade"

Jedna od tri inicijative kojom EU želi pomoći preko pet milijuna mladih da dođu do posla je "jamstvo za mlade". Zemlje članice se njime obvezuju da će svim mladim ljudima (18-25 godina starosti) u roku od četiri mjeseca nakon gubitka radnog mjesta ili okončavanja izobrazbe ponuditi posao, praksu ili dodatno školovanje.

Za "jamstvo za mlade", ideju preuzetu iz Austrije i Finske, na raspolaganju stoji ukupno deset milijardi eura za svih 28 članica EU-a u idućih sedam godina. U mnogim kriznim zemljama, kao što su Grčka, Italija i Španjolska, radi se ponajprije o tome da se stvori solidan sustav posredovanja radnih mjesta i mjesta za izobrazbu, odnosno funkcionirajući sustav obrazovanja. "Najveći je izazov doseći sve mlade ljude i pomoći im, pa čak i onda ako su se jako udaljili od tržišta rada. Svatko zaslužuje šansu da pronađe dobar posao ili mjesto za praksu kako bi kasnije mogao pronaći i posao", kaže Laszlo Andor, nadležni europski povjerenik.

Andor odbacuje kritiku da implementacija "jamstva za mlade" predugo traje, ona je naime "blagoslovljena" već prije više od godine dana: "Taj je proces na dobrom putu i već se vide prvi rezultati. Kad to usporedimo s drugim europskim projektima onda je jamstvo za mlade najbrži projekt koji smo ikada imali." Do sada su zemlje članice Europskoj komisiji predstavile planove koje se treba odobriti do kraja tekuće godine. Prvi pilot-projekti već su "startali" u sedam zemalja. Irskom zastupniku u Europskom parlamentu Paulu Murphyju sve je to ipak presporo. U jednoj od brojnih rasprava o nezaposlenosti mladih u Europi on je već prije ljetne parlamentarne pauze u oštrom tonu naglasio: "Jamstvo za mlade ne vrijedi više od obećanja sumnjivog trgovca automobilima. Stvarna namjera nije stvaranje radih mjesta za 5,5 milijuna nezaposlenih mladih. Radi se puno više o tome da se spase radna mjesta birokrata."

Stopa nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji u lipnju 2014. (infografika)

Stopa nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji u lipnju 2014.

Kako ubrzati postupak?

I kod "Inicijative za zapošljavanje mladih" (koja je također usuglašena prije godinu dana) bilo je poteškoća na samom početku. Znalo je proći puno mjeseci dok zemlje članice nisu uopće podnijele zahtjeve za dobivanjem poticajnih sredstava iz fondova EU-a. "U Milanu moramo razgovarati o tome što su razlozi i kako da ubrzamo postupak", kazao nam je jedan visokorangirani predstavnik savezne vlade. Tek su tri države (Francuska, Italija i Litva) dobile novac iz fonda "teškog" ukupno šest milijardi eura. S 432 milijuna eura Francuzi žele smanjiti kvotu mladih koji prekidaju školsko obrazovanje, potaknuti mobilnost ljudi u potrazi za poslom i poboljšati funkcioniranje zavoda za zapošljavanje. Italija na raspolaganju ima 1,1 milijardi eura i planira ojačati rad ureda za zapošljavanje i potaknuti mobilnost i utemeljenje novih poduzeća. Ni Španjolska s kvotom nezaposlenosti mladih od 53,8%, a ni Grčka (53,1%) do sada nema odobrene zahtjeve za financijski sredstvima. "Bilo bi lijepo kad bi se to uskoro promijenilo", kaže jedan predstavnik njemačke vlade koji je želio ostati anoniman.

Treći stup borbe protiv nezaposlenosti mladih na europskoj razini je Europska investicijska banka u Luxemburgu. Ona je već podijelila 9,7 milijardi eura kredita kojima se financira mjere zapošljavanja. Sedam je milijardi otišlo na račune ukupno 80.000 malih i srednje velikih poduzeća s ciljem kreiranja mjesta za izobrazbu mladih ili njihovo doškolovanje.

Novac nije dovoljan

Međunarodna organizacija za rad Ujedinjenih naroda (ILO) smatra da EU ipak s premalo novca financira mjere zapošljavanja mladih. Dosadašnje mjere imale su mali učinak na smanjenju stope nezaposlenosti, priznala je i Europska komisija u svojoj posljednjoj analizi sredinom rujna. Stručnjak ILO-a Ekkehard Ernst već je prije nekoliko mjeseci za DW rekao: "Mislimo da postojeća sredstva neće biti dovoljna za rješavanje problema. Stopa nezaposlenosti mladih je opala samo zato što je opala opća stopa nezaposlenosti. Lagani konjunkturni oporavak nije dovoljan. Treba nam više javnih i privatnih investicija kako bismo stvorili radna mjesta za mlade."

Mladi Portugalci prosvjeduju zbog visoke stope nezaposlenosti

Mladi Portugalci prosvjeduju zbog visoke stope nezaposlenosti

Predstavnik njemačke vlade koji će sudjelovati na današnjem sastanku u Milanu smatra kako je pogrešno prizivati još više novca: "Sve dok ne znamo kako ćemo potrošiti postojeća sredstva jednostavno se ne postavlja pitanje oko još više novca." Ne postoji ni konkretni cilj koliko se radnih mjesta treba otvoriti s novcem EU-a. Projekcije Europske komisije polaze od toga da stopa nezaposlenosti u iduće dvije godine neće opasti značajnije u kombinaciji sa slabim gospodarskim rastom. Kao i mnogi ekonomisti i nadležni povjerenik Komisije Laszlo Andor upućuje na činjenicu da je potreban snažniji ekonomski rast: "Jamstvo za mlade će sustavno poboljšati fazu prelaska iz škole na fakultet ili tržište rada. Ali ne smijemo zaboraviti da bez gospodarskog rasta neće bit moguće rješavanje krize zapošljavanja u sadašnjim razmjerima."

Ekonomist Andre Sapir iz briselskog think-tanka "Bruegel" u svojim publikacijama ovaj problem svodi na jednostavnu formulaciju: "Sve je u rastu, glupane!" Sapir smatra da je nezaposlenost mladih u južnim članicama EU-a i prije izbijanja krize uvijek bila dva puta veća od stope nezaposlenosti među starijom populacijom. Tek kad u uvjetima bolje konjunkture opadne opća stopa nezaposlenosti, bit će i više posla za mlade, smatra on.