1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Više krvi jednako više klikova?

Na koji način mediji zapravo odlučuju što bi korisnici trebali saznati o događajima u svijetu? Sudionici konferencije Global Media Forum raspravljaju o tome koji su kriteriji najvažniji: krv, novac ili kvalitet?

Geslo pod kojim se vodila rasprava bio je provokativan: "Priča je dobra samo ako ima krvi". Richard Porter, direktor BBC-jevih vijesti (Global News) nije se međutim dao isprovocirati. Naravno da se svijet medija promijenio. "Danas korisnici informacija imaju mogućnost da sami, putem svojih mobilnih telefona, Twittera i video snimaka koje postavljaju proizvode vijesti", rekao je Porter oslikavajući današnju situaciju. Ovdje se, međutim, brzo postavlja pitanje: na koga, odnosno na čije vijesti se čovjek može osloniti. "Tu je i dalje potrebna orijentacija", kaže direktor BBC-jevih globalnih vijesti. "Mi u BBC-ju reagiramo na to načelno i jednostavno pokušavamo pronaći istinu odnosno utvrditi koje su informacije istinite". Poter dodaje da pritom nije odlučujuća "najdramatičnija i najkrvavija vijest": "Postoji dovoljno dokaza da publika, odnodno korisnici informacija, cijene novinarstvo s analitičkim pristupom, novinarstvo koje objašnjava kontekst."

Richard Porter

Richard Porter

Annita Nyberg Frankenhaeuser, medijska direktorica Europske radiodifuzijske unije (EBU) koja okuplja 70 RTV-kuća iz 56 zemalja, uvjerena je da u pravilu medijima uspijeva pronaći pravu ravnotežu između krvavih, ratnih priča i važnih, ali manje dramatičnih analitičkih izvještaja. Kriteriji za izbor priča su relevantnost za korisnike i raspoloživi financijski resursi.

Natjecateljski duh među medijima

Andreas Zumach, dopisnik berlinskog listaTageszeitung (taz) iz Ženeve i dugogodišnji suradnik niza drugih medijskih kuća proturječi stavu koji vlada u javnim servisima. "Kako je moguće da su novinari tjednima izvještavali o prosvjednicima na trgu Tahrir u Kairu da bi potom bili potpuno zatečeni pobjedom Muslimanske braće?" Njegova (kritično) objašnjenje glasi: novinari su se previše koncentrirali na spektakularne slike u Kairu i pritom jednostavno propustili otići u egipatsku provinciju da bi čuli što ljudi tamo misle i šta ih doista pokreće. Takvo ponašanje ga podsjeća na neprirodno natjecanje u kojemu svi mediji trče za za istim efektima. On smatra da ima istine u tvrdnji da "količina krvi" u priči ili prilogu odlučuje hoće li on biti napravljen ili ne.

Andreas Zumach

Andreas Zumach

Zumach navodi i druge primjere. CNN je prije 11. rujna 2001. odustao od određenih lokacija i regija za izvještavanje jer nije dobro procijenio posljedice sve većeg antiameričkog raspoloženja u arapskom svijetu. U pregovorima tijekom krvavog sukoba u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina održanima u Ženevi, sudjelovalo je previše službenih predstavnika - koji su i sami često bili ratni zločinci - a novinari se nisu trudili pronaći druge sugovornike i dati im prostora da iznesu svoje mišljenje iako to nalažu novinarska pravila. Zumacha ljuti što je "danas isto i sa sukobom u Ukrajini". On smatra da, na žalost, ne postoji borba za novinare koji će napraviti najbolju analizu ili najbolji osvrt. "Naš zadatak je pobrinuti se da se čuju mišljena svih strana. Ali to se događa prerijetko", kaže Zumach.

Poprište sukoba bez novinara

Katrin Sandmann

Katrin Sandmann

Katrin Sandmann je u mnogim ratnim područjima radila kao reporterka i producentica ARD-a. Ona je ukazala na činjenicu da se upravo iz zemalja u kojima se vode posebno krvavi sukobi, ne izvještava, jer je to preopasno. "Mi zato nemamo reportera u Mosulu".

Ali to ne znači da su zapadni mediji potpuno zakazali. "Ako želite analizu iz regije u kojoj nema reportera, onda morate potražiti različite informacije u različitim medijima. Ali to se u međuvremenu zna", kaže Katrin Sandmann. Ona sama je na kriznim područjima, kao nakon potresa u Haitiju, preko Twittera dobijala važne informacije.

Trendovi za buduće naraštaje novinara

Mediji bi se trebali specijalizirati za praćenje određenih tema i u tome je budućnost, rečeno je na Global Media Forumu u Bonnu. Na jedan drugi trend ukazuje u svojoj video-poruci Ulrik Haagerup iz danske RTV-kuće DR: "Dobra priča ne mora uvijek biti krvava!" Haagerup i njegove kolege pokušavaju unijeti svjetlo u mračne i zakulisne radnje i događaje, daju orijentaciju, a ne šire strah i užas. "Budimo mi ti koji će promijeniti dosadašnja novinarske zakone po kojima su najvažniji kriteriji krv i negativnost", rekao je ovaj danski novinar za što je nagrađen velikim pljeskom.

GMF 2015: If it bleeds, it leads

GMF 2015: "If it bleeds, it leads"

U diskusiji na Global Media Forumu jedan glavni urednik iz Egipta je potvrdio da i on gubi čitatelje. "Ako dublje analiziramo koje priče su najčitanije, najtraženije i najviše širene na internetu, onda ćemo vidjeti da princip 'Priča je dobra, samo ako je krvava' već odavno ne funkcionira."

Preporuka uredništva