1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Više desnoekstremističkog nasilja u Europi

Agencija Europske unije za ljudska prava objavila je izvještaj o rasistički motiviranim zločinima. Taj izvještaj doduše odražava stvarni trend, ali statistike koje su u njemu analizirane nisu 100 %mjerodavne.

default

Slike nasilja u njemačkom gradiću Mügelnu

Prema navodima Europske agencije za ljudska prava u Beču broj rasistički motiviranih kaznenih djela je od 2000. godine u Njemačkoj i još sedam članica Europske unije u porastu. U Njemačkoj taj broj svake godine u prosjeku raste za 3 posto. U 2005. registrirano je 16 000 incidenata motiviranih rasizmom ili neprijateljstvom prema strancima. Unutar EU-a je samo u Velikoj Britaniji broj takvih incidenata veći i to gotovo četiri puta. U Danskoj je broj prijavljenih kaznenih djela s takvom pozadinom porastao za čak 70 posto, no pritom treba reći da se radi ukupno o samo 85 slučajeva. Sve više je rasistički motiviranog nasilja u Francuskoj, Irskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Finskoj, a sve manje u Švedskoj, Austriji i Češkoj. O stanju u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Cipru i Portugalu nema dovoljno podataka pa je teško uspoređivati pojedine zemlje članice EU-a, kaže Beate Winkler, voditeljica Europske agencije za ljudska prava.

Pritom za čitavu Uniju vrijede iste smjernice za suzbijanje neprijateljstva prema strancima. Problem je u tome što se u mnogim zemljama članica tek polako provode u praksu. Često se stoga ne zna je li u nekoj zemlji doista nema rasistički motiviranih izgreda ili jednostavno nisu registrirani. I sama definicija «neprijateljstvo prema strancima» očito se ne interpretira svugdje jednako.

Europska agencija za sjedištem u Beču ne izrađuje sama statistike nego ih dobija iz zemalja članica. Trebalo bi češće raditi kontrole, upozorava šefica Agencije, Beate Winkler. Općenito se, međutim, može reći da U Europskoj uniji još postoje veliki problemi na ovom polju, ali i da se neke stvari kreću nabolje. Švedska, npr. kao jedna od prvih zemalja ima centralni sustav za obradu rasističkih zločina, mađarski policajci dobijaju posebnu obuku za ophođenje sa Sintima i Romima, a Njemačka ima program EXIT koji pruža mladim neonacistima šansu za izlazak iz te scene.