Višejezična misna slavlja kao izlaz iz krize?

Štjedjeti se mora i u katoličkim crkvama u kojima se drže takozvane «mise na materinjim jezicima». Njih je u Njemačkoj oko 480: većinom su to hrvatske, talijanske i poljske zajednice. Hrvatskim je naviše, čak 82. Rijetkost nisu ni španjolske, mađarske ili vijetnamske zajednice. I kod njih su planirana spajanja. Novi koncepti predviđaju više zajedništva između njemačkih i inozemnih katolika. Kako to može funkcionirati?

Trideset jezika, trideset misa

Svake nedjelje strani katolici u njemačkim crkvama mole se na 30 različitih jezika. I to odvojeno jedni od drugih. Tu i tamo se održi zajednička misa s njemačkim vjernicima. Njemačka biskupska konferencija namjerava ukinuti postojanje takvih «paralelnih svijetova». Rješenje se zove: suradnja. Kada se već dijeli ista vjera i ista crkva, zašto se onda ne bi služile i mise na različitim jezicima? I to istovremeno. Hrvati s Poljacima naprimjer. Ili Nijemci s Vijetnamcima. Ili možda ipak svi zajedno? Ideja nije nova, ali njezin uspjeh u praksi ovisi o angažmanu svakog svećenika, kako kaže Wolfgang Miehle, nacionalni direktor za dušebrižništvo stranaca u Njemačkoj: «Iskustva nisu loša, ali često uspjeh ovisi i o slučajnostim, da li se naprimjer oba svećenika uopće razumiju ili ne, ili da li je crkva na raspolaganju u tom terminu. Mi suradnju moramo organizirati i strukturirati tako da je se svi onda moraju pridržavaju.»

Migranti (ipak) ostali

Katolička crkva u Njemačkoj je, baš kao i njemačka država općenito, desetljećima vjerojavala da će se migranti kad-tad vratiti u svoje domovine i da nema potrebe za njihovom integracijom. Svojedobno su mise na materinjim jezicima uvedene iz sasvim drugih razloga, kaže Miehle: «Mislim da je to uvedeno zbog toga da se ljudima koji su došli u Njemačku ili onima koji su tu već bili neko vrijeme na neki način nadomjesti domovima. Ne smijemo zaboraviti da najintimnije stvari radimo na materinjem jeziku: molimo, pjevamo, ispovijedamo se i slično.»

«Domovinski osjećaj»

Taj «domovinski osjećaj» Crkva i ubuduće želi ponuditi svojim stranim vjernicima. Polovica ljudi koji svake godine dosele u Njemačku ili u njoj traže azil su katolici. Istovremeno se mora i štedjeti. Tako naprimjer grad Bonn zatvara katoličku misiju katolika koji govore portugalski. Uz nju se zatvaraju i sve socijalne i kulturne ponude te misije. Nedjeljna misa na portugalskom ubuduće će se održavati svaka dva tjedna. S kojim razlozima kažu sami vjernici: «Volim ovu misu jer je tu puno mojih prijatelja.» «Zbog djece dolazim, zbog toga da oni ne zaborave tako brzo portugalski jezik.»«Ovdje poznajem neke ljude, na njemačkoj misi ne. Ovdje mogu razgovarati sa svojim prijetaljima, a na njemačkoj misi ne poznajem nikoga.»

Misa na četiri jezika istovremeno

Ovaj zadnji vjernik bi uskoro mogao upoznati nove ljude, jer uskoro počinje zajedničko služenje mise na njemačkom i portugalskom. U susjednom Kölnu je planirana misa na 4 jezika istovremeno: njemačkom, talijanskom, poljskom i portugalskom. Razlog održavanja «multikulti» misa nisu samo oskudna financijska sredstva. Katolička crkva ima problema s podmlatkom; naime, sve manje je svećenika. Wolfgang Miehle: «To znači da iz puno zemalja više u Njemačku ne mogu doći novi svećenici koji bi služili mise na materinjim jezicima. To ponajprije važi za Španjolsku, Italiju, Portugal, a ve više i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.»

Vjernici su «jednostavni radnici»

Kako riješti taj problem? Ubuduće bi se njemački svećenici mogli brinuti oko «stranih župa», a strani svećenici oko «njemačkih župa». Da na misi ne bi nastao kaos zbog puno različitih jezika koji se koriste, dogovor je da njemački prevladava. Pokoja pjesma, molitva ili čitanje bi se održalo na strnim jezicima. Ipak, jezičnu barijeru se ne smije potcijeniti, upozorava svećnik portugalske zajednice Fraga Teixeira: «Naši kršćani su jednostavni radnici. Zato njihov njemački nije tako dobar. Kada oni dođu u njemačku crkvu sve je još gore jer oni jednostavno nisu naviknuti na njemački jezik koji se koristi u liturgiji.»