1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Verheugen: Svi gube u slučaju Brexita

Günter Verheugen, bivši povjerenik Europske unije za proširenje, smatra da bi izlazak Velike Britanije iz EU bio katastrofa. On smatra da win-win opcija u ovom trenutku uopće ne postoji.

Günter Verheugen, bivši povjerenik Europske unije za proširenje, smatra da bi izlazak Velike Britanije iz EU bio katastrofa. On smatra da win-win opcija u ovom trenutku uopće ne postoji.

Heckmann: Gospodine Verheugen, koliko je ironično zapravo da upravo bivši povjerenik za proširenje mora sada gledati kako jedna važna zemlja članica možda napusti EU?

Günter Verheugen: Ironično je još blagi izraz. Zapravo je potresno gledati da naša predodžbe da bi Europa mogla sve bliže srastati sada biva dovedena u pitanje jer se mora strahovati da ukoliko dođe do Brexita neće ostati samo na tome. Moguće je da bi to moglo potaknuti i neke druge zemlje da slijede primjer Velike Britanije. Ne smatram da je to ironično, nego prilično katastrofalno.

Heckmann: Prilično katastrofalno, kažete. Ali ne bi li trebalo zapravo biti prirodno na svijetu da se jednom klubu pristupi, a onda i da se on opet može napustiti?

Verheugen: Da, to se podrazumijeva! To pravilo također postoji. To je tako regulirano europskim ugovorima. Nitko se ne može zadržati i nitko ne može reći da Britanci ne smiju otići. Ali ipak se mora postaviti pitanje zašto to Britanci u tako velikom broju žele. Mi ne znamo što će iz toga proizići. Tu možemo samo špekulirati. Ali postoje mnogi koji žele izlazak iz EU-a. A ne mora se preuzeti odgovornost za sve. Želimo to reći sasvim jasno. Mi nismo odgovorni u Europi za huškanje britanskih masovnih medija protiv svega što je europska politika i što je ona bila u posljednja dva desetljeća. Mi nismo za uskogrudno ponašanje jednog dijela torijevaca koji još uvijek vjeruju da žive u carstvu. Postoji u Velikoj Britaniji nezadovoljstvo političkim događajima u EU. To postoji gotovo svugdje i to je opravdano.

Ali ipak se mora sasvim jasno na to reći: dva najvažnija problema, koje mi u EU trenutno imamo, krize, s kojima se suočavamo, izbjeglička kriza, koja je zajednička kriza zbog Šengenskog prostora, kriza eura ili dužnička kriza, koja je jedna zajednička kriza zbog monetarne unije, ne pogađaju Britance. U oba slučaja oni uopće nisu pogođeni. Dakle ne mora se sva krivica istovariti ovdje u Bruxelles iako ja naginjem k tomu da kažem da se moglo učiniti malo više, odnosno moralo, kako bi se ispunile britanske želje koje su prethodnih godina izražene i koje su bile vrlo razumne, a ne samo hraniti Britance maglovitim obećanjima.

Pogledajte video 02:31

Želi li se Bruxelles riješiti Britanaca?

Heckmann: To je sada pitanje. Što je točno ovdje krenulo po zlu? Vi kažete da Bruxelles ne mora preuzeti odgovornost za sve. Ali moguće je da je i EU napravila grešku. Je li dakle bila greška, stalno raditi na jačanju moći Bruxellesa, iako to narod zapravo ne želi, a što su već pokazali referendumi u Nizozemskoj i Francuskoj o Ustavu EU?

Verheugen: Razvoj situacije u posljednje vrijeme je takav da više nemamo većinu koja želi integraciju. A to, vjerujem, ima puno više veze sa strahom od globalizacije, sa strahom od terora, strahom od islama. Europa ovdje tako reći dolazi kao dodatni element na sve to. Ono što ja gorko zamjeram jest činjenica da pogrešan razvoj unutar EU, kojeg su Britanci precizno imenovali, jednostavno nije uzet ozbiljno.

Heckmann: Na primjer?

Verheugen: Na primjer pitanje kompetencija o tome što tko radi. Jednostavno je točno da mi imamo tendenciju da je sve više centralizacije u Bruxellesu. Ispravno bi bilo vraćati sve više i više odgovornosti na zemlje članice i regije.

Heckmann: Ali tko to radi? Tko je odgovoran za to da sve više toga biva prebačeno u Bruxelles iako to ljudi uopće ne žele?

Verheugen: U konačnici su to sve tri europske institucije, Komisija, koja izrađuje prijedloge, i Vijeće, u kojem su zastupljene sve zemlje članice, i Parlament, koji je biran direktno, i koji odobrava te promjene. I nacionalni parlamenti također! Uvijek se mora imati na umu: Bruxelles ne može ništa uraditi što zemlje članice prethodno izričito ne odobre. Stanje, u kojem se EU danas nalazi, što se tiče njenih nadležnosti i mogućnosti, je stanje koje su željele zemlje članice. Inače to ne bi bilo moguće bez odobrenja Britanaca. Britanci su sve ove ugovore odobrili. Oni su naravno u određenim slučajevima za sebe same isposlovali posebna prava.

Previše birokracije i tehnokracije

Zastave EU i Velike Britanije

Gdje je pukla ljubav?

Heckmann: Ako Vi kažete i ako se Vi žalite da se sve više ovlasti prebacuje u Bruxelles iako to ljudi zapravo uopće ne žele, onda također kažete da zagovornici Brexita ipak imaju argumente za svoje stavove kada kažu da moraju vratiti svoj suverenitet?

Verheugen: Da.

Heckmann: I kontrola granica je također važan argument.

Verheugen: Da. Što se tiče pitanja suvereniteta, mi kažemo, da problem samoodređenja u odnosu na pretpostavljanu i djelomičnu vladavinu Bruxellesa, predstavlja ozbiljan problem. To je podjednako ozbiljno kao i problem da imamo previše harmonizacije i egalitarizma, a koji je na isti način ozbiljan kao i problem da je sve previše birokratsko i tehnokratsko, manje transparentno i da postoje također demokratski deficiti.

Heckmann: Kakve bi posljedice imao Brexit za Veliku Britaniju, ali i za cijelu EU? Da li bi to bila katastrofa, kako ste već nagovijestili ili bi to jednostavno bio korak koji bi bio prihvaćen i s kojim bi se također moglo živjeti?

Verheugen: Riječ "katastrofa" sam koristio u vezi s mojim vlastitim raspoloženjem jer ste me Vi pitali. Vrlo je teško predvidjeti. Ali vjerojatnoća je velika da bi izlazak Velike Britanije iz EU-a pogodio obje strane veoma teško.

Heckmann: U kojoj mjeri?

Verheugen: Onima koji ostaju u EU bi jednostavno bila nanesena politička i ekonomska šteta jednostavno zbog toga što bismo zbog toga imali manju težinu u svijetu. Smatram to možda najtežom posljedicom jer već postojeća marginalizacija EU-a u pitanjima globalne politike bi se zaoštrila. Osobito mi je teško zamisliva Europska sigurnosna i vanjska politika bez Velike Britanije. Također će doći do toga da će investitori unutar, a možda i izvan Europe, sumnjati u to koliko je stabilan cijeli ovaj projekt. Ja sam već upozorio na to da moramo biti zabrinuti da će i druge vlade doći pod pritisak da i one krenu britanskim putem. To inače važi za oba moguća ishoda. Mi ovdje nemamo win-win situaciju. Ako Britanci odu sigurno će porasti pritisak na vlade u zemljama u kojima postoji jako antieuropsko populističko raspoloženje. Ako oni ostanu onda postoji recept za vlade koje se rado žele izboriti za nešto na račun drugoga. Onda se mora samo dovoljno ozbiljno zaprijetiti izlaskom i onda se dobije ono što se želi.

Heckmann: Ispitivanja javnog mnijenja predviđaju vrlo neizvjesnu borbu. Kladioničari u Velikoj Britaniji sa 60 postotnom vjerojatnoćom vjeruju da će Velika Britanija ostati u EU. Kada biste se kladili u što biste uložili Vaš novac?

Verheugen: Nikada se ne bih kladio u vezi sa nečim takvim. Ali kada me već pitate onda ću reći da je moje iskustvo da kladioničari u Velikoj Britaniji najčešće pogađaju sa svojim prognozama.

Heckmann: Vi polazite od toga da će Velika Britanija ostati u EU?

Verheugen: Ja se nadam! - Ja se nadam.

Razgovor je vodio novinar Deutschlandfunka Dirk-Oliver Heckmann

Audios and videos on the topic