1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Venezuelska kriza stiže u Brazil

Prvo Haiti, a sad i Venezuela: Brazil u Latinskoj Americi važi kao glavno utočište ekonomskih izbjeglica, iako se i sam nalazi u krizi.

Dva dana Estefani Benavides nije ništa jela, a onda je kolabirala. 18-godišnja studentica iz Venezuele je pronađena bez svijesti pored jedne kante. Bila je to kanta u kojoj je prala rublje. Njezina majka Yusmaris je o tome saznala u Brazilu. "Morala sam doći po nju", kaže 32-godišnja Yusmaris koja već četiri mjeseca živi u brazilskom gradu Boa Vista i pokazuje na svoju kćer koja na jednom semaforu pere vjetrobranska stakla na autima koji tu stoje. Yusmaris i Estefani su, prema navodima brazilskog ministarstva pravosuđa, samo dvije od oko 77.000 Venezuelanki i Venezuelanaca koji su u razdoblju od siječnja 2015. do rujna 2016. došli u Brazil. Bježe od ekstremne gospodarske krize u Venezueli zbog koje je došlo do nestašica diljem zemlje. Nedostaje svega - hrane, lijekova i higijenskih artikala. Inflacija se ove godine približava granici od 1.000 posto.

"Svi žele otići"

Kad je Yusmaris svoju kćer Estefani odvela u Brazil, malo je falilo da čitava obitelj krene s njima: "Svi žele otići iz Venezuele. U međuvremenu jedu još samo jednom dnevno. Sa sobom sam ponijela riže i oni gotovo da su počeli plakati jer već odavno nisu jeli rižu."

Prvo Haiti, sad i Venezuela: Brazil je, unatoč vlastitoj gospodarskoj krizi, cilj mnogih izbjeglica iz latinoameričkih susjednih zemalja. Prema navodima nacionalnog izbjegličkog vijeća Conare (Comitê Nacional para os refugiados), u razdoblju između 2010. i 2015. godine je u Brazilu skoro 83.000 izbjeglica predalo zahtjev za azil, više od polovice su Haićani (oko 48.000).

Brasilien 'Especial Venezuela – special report' (DW/K. Andrade)

Estefani Benavides je sretna što može prati vjetrobranska stakla na semaforu.

S obzirom na veliki broj tražitelja azila, Brazil je promijenio svoju službenu politiku. Od kraja 2015. Haićani više ne važe kao izbjeglice. U svojoj domovini mogu zatražiti vizu iz humanitarnih razloga i zatim legalno doći u Brazil kao migranti. To je dovelo do znatnog opadanja dolazaka Haićana, a kopnenim putem gotovo da više i ne dolaze.

Razlog za bijeg: siromaštvo

Ni tražitelji azila iz susjedne Venezuele službeno nisu izbjeglice. U razdoblju između 1993. i 2016. je samo jedanaest Venezuelanaca dobilo politički azil u Brazilu. Ipak, prema procjenama, u saveznoj državi Roraima živi oko 30.000 Venezuelanaca, većina njih u pograničnom gradu Pacaraima ili u glavnom gradu te savezne zemlje Boa Visti.

U Boa Visti Yusmaris i Estefani stanuju zajedno sa šestero drugih sunarodnjaka u jednoj sobi za koju plaćaju 98 eura mjesečno. Svoje dane provode, kao i mnogi drugi, na uličnim križanjima Boa Viste: kad automobili stanu na semaforu na crvenom, prodaju domaći kruh, jagode ili vodu. Ili pak nude da operu vjetrobranska stakla na vozilu. "Bolje da sam ovdje, nego tamo bez hrane. Ljudi u automobilima me, doduše, ismijavaju, sipaju mi vodu u lice ili mi signaliziraju da me žele pregaziti, ali ja sam ponosna na to što svojoj obitelji svaki mjesec mogu poslati životne namirnice", priča Yusmaris koja je svoje dvoje mlađe djece, 14 i 16 godina, ostavila kod rodbine u svom rodnom gradu Maturínu u Venezueli.

Azil u susjednoj zemlji

Unatoč malim šansama za uspjeh, i Yusmaris je predala zahtjev za azil u Boa Visti, jer za migrante je to najbrži i najjeftiniji način za registriranje. Od 2012. godine, kad je zabilježen samo jedan zahtjev za azil od građanina Venezuele, broj tražitelja azila je porastao na 1.805. No, ti ljudi čekaju i do dvije godine dok ne dobiju rješenje o tome hoće li dobiti azil ili ne.

Brasilien 'Especial Venezuela – special report' (DW/K. Andrade)

U Brazil je iz Venezuele zbog bijede pobjeglo 77.000 ljudi.

Zbog velike potražnje je ured za strance u Boa Visti kronično preopterećen. Već u zoru brojni ljudi stoje u redu ispred toga ureda kako bi predali zahtjev za azil. Prije nekoliko mjeseci je red bio toliko dug, da su termini mogli biti ustupljeni tek za 2018. godinu. U međuvremenu se 50 slučajeva dnevno uspije obraditi, ali 4.000 slučajeva još čeka na obradu. Mnogi Venezuelanci traže azil i zbog toga što je put preko zakona o migracijama birokratski kompliciraniji. Kako bi se mogla dobiti regularna dozvola za rad, podnositelji zahtjeva, na primjer, moraju dokazati da imaju posao, da njihova obitelj živi u Brazilu ili da imaju brazilskog supružnika.

Ulazak u zemlju kao turist

"Zatražiti azil je doista jednostavniji put. Dok ne dođe do odluke o zahtjevu, situacija u domovini se može već poboljšati i moguć je povratak. Ili u međuvremenu se pronašao brazilski bračni partner ili se rodilo dijete u vezi s Brazilcem ili Brazilkom i može se ostati", kaže Gustavo de Frota Simões, profesor za međunarodne odnose na Saveznom Sveučilištu Roraima. S obzirom da je Venezuela članica južnoameričkog zajedničkog tržišta Mercosur, venezuelskim državljanima nije potrebna viza kako bi ušli u Brazil. Mogu tamo boraviti 90 dana kao turisti, a na granici je tek potrebno navesti razlog putovanja. "Ljudi iz Venezuele nisu izbjeglice u pravom smislu te riječi, oni ne bježe zbog političkih, etničkih ili vjerskih represija u svojoj domovini. Oni su ekonomski migranti", kaže Aguiar Ribeiro, voditelj policijskog migracijskog ureda Roraime.

Predstavnici izbjegličkih organizacija traže od vlade da reagira na krizu u Venezueli. Poručuju da bi, kao i nakon potresa u Haitiju, Brasil i za izbjeglice iz Venezuele trebao izdavati humanitarne vize. Redovnica Telma Lage, odvjetnica i koordinatorica migrantskog centra biskupije u Roraimi, ističe: "Ti ljudi ovamo dolaze jer bježe od gladi."

Preporuka uredništva