Veliki uspjeh metadona u Hannoveru
22. srpnja 2010
43-godišnji Michael nekadašnji je ovisnik o heroinu zbog kojeg je u zatvoru s manjim ili većim prekidima proveo gotovo 14 godina. Danas živi u Hannoveru i jedan je od onih bivših ovisnika koji se već duže vrijeme nalazi u takozvanom metadon programu. „Svakoga jutra u udruzi 'Brza pomoć i informacije kroz ambulantnu skrb' dobivam moje tablete; polamidon kao zamjenu za heroin, sredstva protiv grčeva i za spavanje ali i tablete protiv širenja virusa HIV-a“, kaže Michael koji se već godinama ne bori samo protiv droge već i protiv ovog opasnog virusa s kojim se zarazio kada je kao ondašnji junkie koristio nečiste igle.
Metadonom i do mirovine
Spomenuta udruga mu je pomogla i u traženju i pronalaženju stana, budući da kao narkoman, bez obzira da li tek bivši ili koji je još uvijek ovisan o teškim drogama, u Hannoveru nije imao gotovo nikakve šanse pronaći stalni krov nad glavom. „Ovaj problem nam je dobro poznat. Naša udruga stoga posjeduje svoje vlastite stanove, neke vrste prihvatilišta u kojima mogu živjeti ukoliko nigdje drugdje ne mogu ništa naći“, kaže jedan od suradnika spomenute udruge za pomoć ovisnicima Anikki Gerhard. Zahvaljujući ovakvoj intenzivnoj pomoći i brizi, veliki broj onih koji umjesto heroina dobivaju neku od zamjenskih, medicinskih droga u međuvremenu je dosegao i „penzionersku životnu dob“ . Isto tako, u ovoj grupi gotovo da i nema smrtnih slučajeva.
Pomoć i u traženju radnih mjesta
Osim toga, udruga „Brza pomoć i informacije kroz ambulantu skrb“ pokrenula je zajedno s Njemačkim savezom mirovinskih osiguranja i projekt koji korisnicima metadona pomaže i u pronalaženju radnog mjesta. Andrea Hoffman jedna od suradnica ovog projekta, ističe da je tako uz njihovu pomoć posao pronašlo čak 70 posto nekadašnjih ovisnika o heroinu. „ Ove zamjenske droge pacijentima pomažu da uopće opet mogu biti u stanju raditi neki posao. U najboljem slučaju je riječ o mjestima na slobodnom tržištu rada, no često se radi i o drugačijim vrstama zaposlenja. Zapravo je najvažnije da mogu uopće nešto raditi jer je jedna od najtežih nuspojava ovisnosti gubitak odnosa i osjećaja prema drugima, prema radu i društvu uopće“, kaže Hoffmann.
Samo 3,5 posto novozaraženih HIV virusom
No, kao ni u ostalim njemačkim gradovima pa tako i ni u Hannoveru nisu svi ovisnici o heroinu spremni pokušati s zamjenskim programom. Njima ovaj grad nudi drugačiju vrstu pomoći; takozvani „Fixpunkt“ smješteni su u kontejnere u blizini glavne željezničke postaje, a u njima narkomani mogu dobiti čiste igle kako bi barem umanjili, ako ne i u potpunosti spriječili mogućnost zaraze HIV virusom. „Ovim dvjema strategijama – metadonom i dijeljenjem čistih igli, odnosno šprica, vidno se smanjila zaraza“, kaže Günther Hosbach iz organizacije za suzbijanje AIDS-a ( AIDS Hilfe). Naime, dok je još u devedesetim godinama u Hannoveru udio zaraženih HIV-om kod osoba koje su drogu uzimale intravenozno bio oko 15 posto, ovaj je udio u 2000. godini pao na 10 posto. Prošle godine, 2009. ova brojka iznosi svega 3,5 posto.
Najveći problem - narkomani iz istočne Europe
Ali veliki uspjeh kakav bilježi Hannover svakako leži ne samo u aktivnosti državnih službi, osiguranja i nevladinih organizacija već i u angažmanu raznih udruženja. Jedna od njih je i udruga YES za koju rade sami narkomani, bivši ovisnici i sudionici tzv. metadon programa. S obzirom da u pravilu bolje od ostalih stručnjaka znaju na koji način mogu najbolje pristupiti ovisnicima o, primjerice heroinu ili kokainu, upravo njihove aktivnosti bilježe velike uspjehe.
Oni odlaze na ulicu, razgovaraju s narkomanima, informiraju ih o mogućnostima koje postoje ukoliko se odluče na veliki korak odvikavanja od droga. Trenutno su im u Hannoveru, kako kažu suradnici ovih udruženja, najveći problem ovisnici koji dolaze iz istočnoeuropskih zemalja. „Oni na nas gledaju s nepovjerenjem, misle da ćemo ih prijaviti vlastima, odnosno policiji i doista nam je teško uvjeriti ih da to nisu naše namjere“, kaže Andreas Thorn bivši ovisnik i aktivni suradnik YES-a. Dodaje da su ovakav stav narkomani s istoka Europe stekli na osnovu iskustva u svojim zemljama, gdje je ovakva vrsta pomoći za sada nažalost prava rijetkost.
Autor: Michael Engel / Željka Telišman
Odg.ured: A. Šubić