1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Veliki povratak plavog konjića 'Zagreb filma'

Ni legendarna Zagrebačka škola animiranog filma ni izumi Profesora Baltazara nisu uspjeli spasiti produkcijsku kuću "Zagreb film" od propadanja. No, čini se kako se dolaskom jednog čovjeka sve promijenilo.

Milan Blažeković i njegova verzija pjesmice za najmlađe - crtani film Zeko i potočić

Milan Blažeković i njegova verzija pjesmice za najmlađe - crtani film "Zeko i potočić"

Niz neuspješnih direktora i promašenih odluka - čini se - završio je dolaskom redatelja Vinka Brešana na čelo Zagreb filma krajem 2004. Ni inače spretnom Brešanu, ipak, nije sve odmah krenulo od ruke, jer se morao boriti s reorganizacijom ustrojstva kuće. Samo tijekom posljednje tri godine Zagreb film se mijenjao iz trgovačkog društva, preko podružnice Zagrebačkog holdinga do ustanove kojom je proglašen lani. I čini se kako je ovo posljednje preustrojavanje bilo pun pogodak. U srijedu (13.5.) je direktor Brešan bio domaćin premijere na kojoj je prikazano 12 filmova koji su završeni otkada je Zagreb film ustanova. A najavljen je i početak produkcije 7 novih filmova - i što je posebno važno - čiji su autori debitanti.

Vratiti staru slavu

Čamac života naziv je filma poznatog hrvatskog animatora Nevena Petričića

"Čamac života" naziv je filma poznatog hrvatskog animatora Nevena Petričića

Brešana posebno veseli susret generacija: “S jedne strane tu su renomirani autori kao što su Milan Blažeković, Borivoj Dovniković i povratnik u Zagreb film Nedjeljko Dragić, a s druge i novo ime u animaciji, već odavno poznato na strip sceni, Dubravko Mataković.“ Brešan se nada da se u toj kombinaciji može roditi komuna kreativnih ljudi, što je i bila prvobitna ideja Zagreb filma. Uz veterane i debitante tu su i autori srednje generacije primjerice Trbuljak i Bakliža, a kada se podvuče crta Zagreb film trenutačno u različitim fazama produkcije ima 27 animiranih filmova vrijednih više od 4 milijuna kuna. “U ovom trenutku to još nije vrsta studija kakav je Zagreb film nekada bio, ali postoji velika želja. Bio sam jako sretan neki dan kada sam jednog autora našao kako spava pokraj svog računala, jer je do četiri ujutro radio pa mu se nije isplatilo ići kući. E, to je atmosfera kojoj težimo“, priča Brešan izražavajući time svoju nadu u skoro vraćanje stare slave.

30 godina profesionalno je uz Zagreb film vezan sadašnji umjetnički direktor Krešimir Zimonić, čiji je zadatak bio dovesti natrag veterane, ali i pronaći nove snage hrvatske animacije. To nije - kako komentira - bio lak posao, jer određene predrasude o Zagreb filmu još uvijek postoje zbog teškog desetogodišnjeg razdoblja reorganizacija i čudnih direktora. “To razdoblje je završeno, sada smo na novom početku i najvažnije je vratiti povjerenje kod autora koji su većinom otišli, a to se povjerenje - osim lijepim riječima - najbolje vraća novcem“, smatra Zimonić.

Zagrebačka škola ima veći ugled u Kini

Animirani film Borivoja Dovnikovića Tišina

Animirani film Borivoja Dovnikovića "Tišina"

Novim ustrojstvom Zagreb film tako je osjetno smanjio troškove hladnog pogona i plaća, što je oslobodilo novac za ulaganje u produkciju i omogućilo autorima dobre uvjete za stvaranje. Među povratnicima se tako našao i član Zagrebačke škole Borivoj Dovniković Bordo, koji se također nada ponovnom stvaranju kolektivnog autorskog duha koji je obilježio ona slavna vremena Zagreb filma. “Bili smo izgubili tlo pod nogama, svatko je otišao na svoju stranu i u takvoj situaciji nije moglo biti napretka. Mora postojati vrenje, mjesto okupljanja na koje ne moram doći samo kad imam posla, nego i da popričam s kolegama i saznam što oni rade“, priča Bordo. O potencijalu koji za veliki povratak plavog konjića - simbola Zagreb filma - predstavlja nasljeđe Zagrebačke škole možda najbolje govore iskustva koja Dovniković nosi iz Kine kamo još od 2000. godine redovito odlazi držati predavanja: “Kod njih Zagrebačka škola čak ima veći ugled nego kod nas, jer su Kinezi učili na našoj animaciji. Pozivaju i druge, naravno, ali mi smo najtraženiji.“

Hoće li i koga fascinirati nova autorska berba Zagreb filma, pokazat će publika, međunarodni festivali, ali i strano filmsko tržište na kojem primjerice restaurirani Profesor Baltazar prolazi odlično. Već ga sljedeći mjesec počinje prikazivati talijanski RAI, a s upitima se javljaju i skandinavske zemlje. Direktor Brešan ima ambiciju obnoviti i druge klasike iz arhiva Zagreb filma, a u sjedištu te kuće, na zagrebačkoj Novoj vesi - nadaju se svi - uskoro će zaživjeti “Kuća hrvatskog filma“ koja bi trebala obuhvatiti urede niza festivala te filmski muzej s kino dvoranom.

Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odg. ur.: M. Ljubičić

Preporuka uredništva