1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Veliki kozmopolit Händel

Filozof Kant cijeli život nije mrdnuo iz svog Königsberga, za skladatelja Bacha postojali su samo Thüringen i Leipzig. Händel je pak od one vrste velikih Nijemaca koji nisu mogli bez putovanja i stalnih selidbi.

Georg Friedrich Händel, slika Jana van der Bancka

Georg Friedrich Händel, slika Jana van der Bancka


Glazbeni svijet ove godine obilježava 250. obljetnicu smrti skladatelja Georga Friedricha Händela. Osim svojim glazbenim ostvarenjima, u povijest je ušao i kao veliki kozmopolit iz 18. stoljeća.

Željan bijeloga svijeta

U djetinjstvu i mladosti na Händela je najviše utjecala glazbena tradicija srednje Njemačke. Kad je navršio osamnaest godina Händel je osjetio da mu je njegovo rodno mjesto Halle and der Saale pretijesno.

Rodna kuća Georgea Friedricha Händela

14. travnja otvara se u Händelovoj rodnoj kući u Halleu velika izložba

Zanimala ga je opera, pa je stoga krenuo u Hamburg, grad u kojem je u to vrijeme u Njemačkoj ova vrsta glazbe upravo počela puštati korijenje. Prvo je svirao u orkestru. 8. siječnja 1705. u Hamburgu je održana praizvedba njegove prve opere Almira. To je djelo napisano u potpunom skladu s njemačkim skladateljskim stilom tog vremena. Vrlo brzo mladom je Händelu postalo jasno da ukoliko želi skladati u najboljoj ligi i svojim skladanjem postići uspjeh, onda mora ovladati talijanskim stilom. Tako se 1706. uputio preko Alpa u Italiju. Naredne četiri godine živio je u Veneciji, Rimu, Firenzi i Napulju. Händel je tada bio slavljen kao što su to danas pop zvijezde.

Talijanski skladatelj Domenico Scarlatti

Talijanski skladatelj Domenico Scarlatti bio je oduševljen Händelovim muziciranjem

Kao pop zvijezda

Kad ga je skladatelj Domenico Scarlatti na jednom balu u Veneciji čuo kako tajno, sakriven iza jedne maske, svira čembalo, navodno je uzviknuo: "To je ili onaj čuveni Saksonac ili sam vrag."

Prvi veliki operni uspjeh Händel je doživio u Veneciji s operom Agrippina. Pretpostavlja se da bi Händel rado zauvijek ostao u Italiji, čak je tamo našao i nekoliko mecena poput rimskog kneza Ruspolija. Svejedno 1709. dobiva mjesto kapelmajstora na dvoru kneza Georga Ludwiga von Hannovera. No već sljedeće godine odlazi u London gdje, uz nekoliko manjih prekida, radi do kraja života. U gradu na Themsi vodi talijansku operu seriu do vrhunca. U njegovom kazalištu King's Theatre na raspolaganju su mu bili najbolji pjevači tog doba poput kastrata Francesca Bernardija zvanog Senesino.

Veliki majstor preobrazbe

Bakrorez iz 18. stoljeća, kasnije koloriran, koji prikazuje Händela u gondoli na rijeci Thamesi

Bakrorez iz 18. stoljeća, kasnije koloriran, koji prikazuje Händela u gondoli na rijeci Thamesi


Nakon njegovih uspjeha poput Giulio Cesare ili Rodelinda, skladatelju i njegovoj privatnoj operi popularnost počinje opadati. Londonska publika nije više željela slušati dugačke arije, uz to pisane na jeziku koji ne razumije. No Händel je pokazao izuzetnu sposobnost preobrazbe. Otprilike 1740. započeo je jedan novi, vlastiti žanr: engleski oratorij s arijama te prije svega s velikim svečanim zborovima.

Naslovna stranica partiture za ortorij Mesija (1769.)

Naslovna stranica partiture za oratorij Mesija (1769.)

I baš se u svojim kasnim oratorijima Händel pokazao velikim glazbenim kozmopolitom. Uz skladbe za zbor, koje su pisane u strogom njemačkom stilu, što je naučio još kod svog prvog učitelja u Halleu, tu su i arije talijanskog porijekla, francuske uvertire te karakteristična svečana engleska zborska glazba.

Samo nekoliko dana prije smrti na Veliku subotu 1759. Händel je sam svirao orgulje tijekom izvedbe svog najčuvenijeg djela oratorija Mesija. "Aleluja" iz tog oratorija danas je njegova najpoznatija skladba.

Autor: Claus Fischer/Snježana Kobešćak

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm


Audios and videos on the topic