1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Veliki gospodarski plan Donalda Trumpa

Novi američki predsjednik želi u slijedećih 10 godina stvoriti 25 milijuna novih radnih mjesta. Zvuči ambiciozno, ali zapravo je to isto uspjelo i Clintonu i Obami. Ali to ne znači da će to uspjeti i Trump.

Konačno se može pročitati što američki predsjednik Donald Trump doista planira kako bi potakao američko gospodarstvo. Na službenoj web-stranici Bijele kuće se odnedavno može pročitati tekst nazvan "Vraćanje Radnih Mjesta I Gospodarskog Rasta" (Bringing Back Jobs And Growth - naravno, baš sve pisano velikim slovima za tako velike planove). Trumpovi savjetnici se u njemu žale kako je financijske krize 2008. nestalo gotovo 300.000 radnih mjesta, da se udvostručio državni dug i da nestaje srednje klase.

Novi heroj baš te srednje klase želi sve to preokrenuti i gospodarstvo izvesti "na pravi put". Želi stvoriti gospodarski rast od 4% i stvoriti 25 milijuna radnih mjesta u sljedećem desetljeću. U tom tekstu nije samo zanimljivo što u njemu piše, nego još više - što ne piše.

Investicije u infrastrukturu su - nestale

Još za vrijeme izborne kampanje Trump je naveliko obećavao goleme investicije u iznosu od jednog bilijuna dolara, dakle tisuću milijardi dolara, prije svega za infrastrukturu. To je uvelike uzbudilo i tržište dionicama i kapitala, njihova reakcija je bila gotovo euforična i mnogi analitičari su ispravili i povećali svoje prognoze na gore. Čak je i Međunarodni monetarni fond u svom najnovijem izvješću nešto podigao očekivani gospodarski rast za SAD.

Grenze Mexiko - USA (Reuters/J. L. Gonzalez)

Od silnih infrastrukturnih projekata izgleda da je u Trumpovim planovima ostao samo jedan i to najnepotrebniji: zid prema Meksiku kojeg povrh toga želi da plate Meksikanci.

Ali u ovom objavljenom planu, usprkos velikim slovima nema više niti riječi o takvim velikim investicijama. Čitav Trumpov genijalni plan o poticanju gospodarstva se svodi samo na porezne olakšice i manje birokracije. Tako ne namjerava samo smanjiti poreze na prihod osoba i tvrtki nego i radikalno pojednostaviti porezni zakon. Tako će "svaliti breme" koje tereti gospodarstvo i "stvoriti milijune radnih mjesta".

25 milijuna novih radnih mjesta zvuči gigantski, ali za američke pojmove to nije nešto osobito. Za vrijeme dva mandata Clintona je stvoreno 21 milijun novih radnih mjesta, a i u mandatima Baracka Obame se dešavalo nešto u tim dimenzijama. Jer američko tržište rada je mnogo dinamičnije nego što si to Europljani mogu zamisliti. Drugim riječima tu nitko ne govori da će ta radna mjesta onda i potrajati godinama ili desetljećima: tu se prije često radi tek o mjesecima ili čak tjednima. Na primjer, samo u studenom 2016. je prema podacima privatnog zavoda za zapošljavanje ADP u SAD stvoreno 216 tisuća radnih mjesta - svaka tri sata po oko 800 novih mjesta.

USA Kaufhaus Macy's in New York (Getty Images/AFP/K. Betancur)

Birači Trumpa se uzbuđuju zbog oznake "Made in China" koju vide na mnoštvu robe u svojim trgovinama. Ali međunarodna razmjena se ne svodi tek na robu široke potrošnje.

Globalizacija kriva za nestanak posla?

Političari rado ističu nova radna mjesta, analitičari uvijek od tih novih oduzimaju radna mjesta koja su i nestala. A za nestajanje radnih mjesta Trump krivi globalizaciju, dakle slobodnu međunarodnu razmjenu i za SAD nepovoljne trgovinske sporazume koji su sklopljeni. Sve to je, tvrdi Trump, dovelo do "besprimjernog egzodusa radnih mjesta" u zemlje sa niskim nadnicama.

Ovakvo obrazloženje je dvostruko opasno. Jer kao prvo, nije globalizacija nego racionalizacija proizvodnje, automatizacija i prebacivanje vlastite proizvodnje drugim tvrtkama dovelo do najvećeg broja nestanka radnih mjesta. Ali niti ta računica nije tako jednostavna: američka središnja banka Fed je izračunala kako je u prošlih 40 godina u SAD povećana industrijska proizvodnja za 150 posto - makar se broj radnih mjesta smanjio za trećinu.

Drugi razlog zašto je takvo razmišljanje opasno jest da pruža dojam kako je moguće okrenuti kotač povijesti unatrag i novim pregovorima o trgovinskim sporazumima vratiti mnoga radna mjesta u Ameriku ("Bring good-paying jobs to our shores"). Ako bude nužno, Amerika će onda nametnuti carine za uvoz iz tih "jeftinih" zemalja. Na prvi pogled se čini da ta prijetnja djeluje nakon što je američka automobilska industrija odustala od planova premještanja proizvodnje u inozemstvo i obećala radna mjesta u domovini.

USA Donald Trump Treffen Top-Managern der Autoindustrie (picture-alliance/Newscom/S. Thew)

Šefovi automobilske industrije su zapravo ionako kanili pogone preseliti u domovinu - ali iz posve drugih razloga. No ovako su ispali primjerni Trumpovi podanici

Gospodarski rat s Kinom?

Ali svi koncerni ne donose odluke o investicijama od danas na sutra nego je to dugoročni proces odlučivanja. To je ionako bio plan američkih proizvođača automobila (iz čitavog niza razloga gdje je patriotizam negdje na dnu ljestvice), ali su sada tu svoju odluku samo objesili na velika zvona. Tako se čine vjernima svojoj domovini i pomažu Trumpu izgledati kao da je u nečemu uspio, makar do sad nije stvoreno jedno jedino radno mjesto.

Opasno je i uvjerenje kako se nova radna mjesta mogu stvoriti tako da se na proizvode konkurenata u inozemstvu nametnu carine. Da zbrojimo: ako Trump želi stvoriti 25 milijuna radnih mjesta, treba mu gospodarski rast od najmanje 4 posto. Ali uvođenje carina neminovno vodi gušenju gospodarskog rasta, Citi Bank procjenjuje za najmanje 1 posto godišnje.

Trump treba ozbiljno shvatiti i naznake iz Kine kako će se, ako bude potrebno, upustiti i u gospodarski rat. Do toga će sigurno doći ako Trump, kako je najavljivao u izbornoj kampanji, osudi Kinu da namjerno drži svoju nacionalnu valutu na razini nižoj od tržišne vrijednosti i nametne carine za uvoz iz Kine i do 45 posto, piše u anonimnom tekstu kineskog partijskog lista "Global Times". Reakcije bi mogle biti jednostavne i veoma bolne za SAD: na primjer, kineski zračni prijevoznik bi mogao stornirati golemu narudžbu kod Boinga i naručiti zrakoplove od Airbusa. Naravno da će onda i Kina uvesti strože carine na američke proizvode, od iPhones pa do američkih automobila. A tako se sigurno neće stvoriti nova radna mjesta u SAD.

 

Preporuka uredništva