1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Veliki dnevni red, mala očekivanja

Pod njemačkim predsjedanjem u Heiligendammu u srijedu počinje ovogodišnji skup sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta i Rusije. Koje teme je domaćin stavio na dnevni red i što se od summita G8 može očekivati?

default

Heiligendamm spreman za početak summita

Ribarski brodovi moraju ostati u lukama, zračni prostor bit će zatvoren, 16.000 policajaca i ograda duga 12 kilometara osiguravat će mjesto sastanka. Njemačko ljetovalište Heiligendamm, inače poznato kao oaza mira i izoliranosti, tri dana bit će epicentar svjetske politike. Naglašenije nego je to bio slučaj kod prijašnjih sastanaka, njemački domaćini u središte će staviti gospodarske teme. Ali i razvoj Afrike i borba protiv klimatskih promjena zauzet će vrlo bitno mjesto na opsežnom dnevnom redu.

Nezaobilazne zemlje u razvoju

Njemačka kancelarka Angela Merkel založit će se za intenzivni dijalog s velikim zemljama u razvoju, jer se bez njih pravila igre svjetskog gospodarstva dalje ne mogu određivati: «Članicama skupine G8 nije stalo do toga da interese vodećih industrijskih zemalja nadrede interesima ostatka svijeta. To bi bio vrlo loš stav. Ovdje se radi o tome da se pitanja koja se tiču cijelog svijeta zajednički riješe i da se pritom jasno istakne odgovornost koju u tome imaju vodeće industrijske zemlje. Zbog toga je njemačka vlada predsjedanje skupinom G8 preuzela uz slogan ‹Napredak i odgovornost›. Mi želimo da zemlje članice skupine doista shvate odgovornost koju imaju u globalnom razvoju.»

Piratski proizvodi, rizični fondovi

Pa ipak, rasprava o potrebi veće transparentnosti takozvanih Hedge fondova još uvijek nije dovela do bitnih promjena. SAD je prije svih taj koji ovom inače vrlo špekulativnom načinu ulaganja kapitala ne želi nametnuti dodatna ograničenja. Unatoč tome, G8 se zajedničkim snagama želi oduprijeti pirateriji proizvoda koja je cijelom svijetu nanijela štete koje se procjenjuju na 120 milijardi eura. Trebao bi biti dogovoren niz mjera za suzbijanje te gospodarske pošasti – i to uz suglasnost predstavnika Kine, budući da od tamo stiže većina plagijata.

Razgovarati o Africi nije dovoljno

Suglasnost bi se trebala postići i po pitanju Afrike kao jedne od središnjih tema skupa. Poruka bi trebala glasiti: G8 Afrikancima želi pomoći u razvoju struktura koje bi olakšale privatna ulaganja, što je povezano i s borbom protiv korupcije, te u razvoju osobne odgovornosti. Humanitarne organizacije taj cilj promatraju sa stanovitom skepsom. Jörn Kalinski iz britanske organizacije ‹Oxfam› kaže: «Sama činjenica da se Afrika našla na dnevnome redu jednim je dijelom zasluga svjetske kampanje, što su je pokrenule organizacije kao što su ‹Oxfam›, ‹Tvoj glas protiv siromaštva› i neke druge. No, sada moramo osigurati i to da način na koji se raspravlja o Africi ide u korist i Afrikancima, a ne samo velikim ulagačima, velikim koncernima koje zanimaju jedino sirovine bez obzira gdje se one nalaze. Tu moramo biti vrlo oprezni: ne smijemo se ponašati prema motu: ‹Razgovaramo o Africi – zar to nije dovoljno?› Mora se voditi računa o tome kakve će se odluke donijeti i u kojem će se smjeru raspravljati.»

Dvostruko više novca nerazvijenima?

Njemačka ministrica za pomoć u razvoju Heidemarie Wieczorek-Zeul upućuje na ustrajnost Njemačke u pružanju razvojne pomoći Africi i podsjeća na veliki oprost dugova na sastanku skupine G8 u Kölnu 1999. Njezina očekivanja i dalje idu u istom smjeru: «Meni je prije svega stalo do toga da se Afriku podrži, da je se zaštiti od klimatskih promjena i da se jasno istakne kako su Africi potrebne investicije i podrška – također i s obzirom na suradnju u pitanju razvoja. Postoje i obećanja da će se sredstva za Afriku do 2010. udvostručiti. Mi želimo pomoći i po pitanju žena i AIDS-a. Za mene su to središnje poruke.»

«Siti smo praznih obećanja»

Prema nekim glasinama Angela Merkel će na sastanku objaviti da će se u sljedeće četiri godine dvije do tri milijarde eura dodatno uložiti u projekte razvoja Afrike. Ministar financija Gane Kwadwo Baah-Wiredu bio bi sretan i kada bi se održala obećanja iz prošlosti: «Mi smo već godinama dobivali čitavo mnoštvo obećanja. I smatramo da bi se ta obećanja trebala ispuniti. Kada bismo mi našu kuću doveli u red, onda bi i zemlje u razvoju mogle riješiti svoje probleme o kojima ovdje govorimo, posebice one koji su vezani uz izgradnju infrastrukture. Mi imamo planove. Ako nam pomognete, moći ćemo i napredovati.»

Zaštita klime: i najmanji napredak – uspjeh

Hoće li doći do pomaka i po pitanju zaštite klime više je nego upitno. Stajališta Europljana i Amerikanaca više su nego različite. Indija i Kina također su odbacile usvajanje striktnih odrednica. Njemački ministar zaštite okoliša Sigmar Gabriel upozorava kako moguća neslaganja treba raspraviti već prije sastanka: «Najmanje što bismo mogli postići je dogovor, jedan jasan mandat za konferenciju o klimatskim problemima koja će se odžati krajem godine na Baliju. SAD do sada nije pristajao čak ni na to. Kada bismo to uspjeli ostvariti, onda bi, vjerujem, Heiligendamm doista značio preokret.»

Nitko ne vjeruje u veliki preokret

No, šef UN-ovog programa za okoliš Achim Steiner nije tako optimističan. On smatra «da možemo postići veći napredak, nego što smo to mogli prije godinu ili dvije. Međutim, mislim da još uvijek nismo dosegnuli trenutak kada bi se moglo reći: u Heiligendammu će doći do velikog preokreta. Mislim da tu treba još dosta učiniti, osobito između Europe i SAD-a, odnosno između industrijski razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. No, Heiligendamm je ipak vrlo važan, jer bi tu zemlje članice skupine G8 zajedno s pet velikih zemalja u razvoju mogle odrediti jedan novi pravac, također i što se tiče Balija, odnosno pregovora krajem godine koji će se održati u okviru donošenja konvencije o klimi.»

Novac se mogao i bolje uložiti

Ipak, ostaje upitno hoće li se na kraju summita u Heiligendammu doista nešto konkretno i ostvariti. Čak je i sama kancelarka Angela Markel upozorila kako ne treba previše očekivati. I sami stanovnici iz okolice Heiligendamma predstojeće dane vide vrlo različito. Evo nekih izjava slučajnih prolaznika. «Za meine je posve suludo uložiti toliko novaca s obzirom na ono što na kraju od svega toga može ispasti – doista je pretjerano.» «Kada se sastaju tako značajni ljudi, moraju se nekako i zaštititi. S druge strane, to je novac za koji se čovjek pita nije li ga se moglo uložiti na neki smisleniji način. Ja sam po tom pitanju i sama pomalo rastrgana.» «Nije to ništa naročito. Koliko to sve skupa košta, o tome se ne smije ni razmišljati.» «Nisam siguran da to baš tako mora i biti. Trebali bi uzeti neki brod i otploviti, onda sve to ne bi trebali raditi ovdje, zar ne.»