1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Velika fešta povodom njemačkog ujedinjenja

U noći 3. listopada 1990. tisuće ljudi slavilo je u Berlinu ujedinjenje Njemačke. Iza političara tada je bilo nekoliko mjeseci teških pregovora, čiji ishod ni u najmanju ruku nije bio predvidiv.

Vatromet ispred Bundestaga

Tisuće ljudi jedva je dočekalo ponovno ujedinjenje dviju njemačkih država

Kada je nebo iznad berlinskog Reichstaga (nacionalni parlament) bilo osvijetljeno gigantskim vatrometom, mnogi ljudi su stajali sa suzama u očima. Oni su postali svjedoci povijesnog procesa, koji zapravo ni Nijemci, a ni ljudi iz drugih europskih država nisu smatrali mogućim. U okviru mirne revolucije građani Njemačke srušili su socijalistički režim Njemačke Demokratske Republike (DDR) i protjerali dužnosnike vlade s pozicija. Pri tome nije pao niti jedan pucanj, nije primijenjena sila i nijedan građanin nije ozlijeđen. Tog 3. listopada 1990. Njemačka Demokratska Republika (DDR) pridružila se Saveznoj Republici Njemačkoj (BRD) - Nijemci su dakle ponovo živjeli u ujedinjenoj zemlji.

Hans-Dietrich Genscher (FDP), Hannelore Kohl, Helmut Kohl (CDU), Richard von Weizsäcker

Nijemci su ponovno ujedinjeni

Tadašnji predsjednik Richard von Weizsäcker već te noći istakao je vezu između njemačkog jedinstva i jedinstva cjelokupnog europskog kontinenta: "Mi Nijemci svjesni smo svoje odgovornosti i želimo u ujedinjenoj Europi doprinijeti miru u svijetu", rekao je neposredno prije vatrometa.

Nije se spavalo

Helmut Kohl, Hans-Dietrich Genscher, Rudolf Seiters

Tih dana nitko nije mislio na spavanje

Tadašnji šef ureda njemačkog kancelara, Rudolf Seiters proživio je nekoliko vrlo uzbudljivih tjedana. Kao blizak suradnik kancelara Helmuta Kohla prisustvovao je mnogobrojnim događajima u prethodnih dvanaest mjeseci. Noć pred ujedinjenje proveo je u sjedištu opunomoćenika vlade SR Njemačke u Berlinu. Na spavanje nije mogao ni pomisliti: "Mislio sam na pregovore koje sam vodio o slobodi putovanja za izbjeglice iz veleposlanstva, scenu s Hans-Dietrichom Genscherom na balkonu njemačke ambasade u Pragu, moj govor pred njemačkim parlamentom povodom pada Berlinskog zida, dok je Helmut Kohl bio u Varšavi, te na onaj iznimno važan govor Kohla ispred Gospine crkve (Frauenkirche) u Dresdenu."

323 uzbudljiva dana

Od pada Berlinskog zida do 3. listopada 1990. prošlo je točno 323 dana. Za političare u obje njemačke države ti su dani bili puni kompliciranih pregovora i dalekosežnih odluka. Naročito u DDR-u ništa nije ostalo kako je bilo. Novoizabrani zastupnici su u ožujku 1990. socijalističku državu reformirali u federalni sustav, čije su se novoformirane savezne države mogle ujediniti sa Zapadnom Njemačkom. Uz to je ukinut sustav državnog nadgledanja gospodarstva, a kao valuta je uvedena njemačka marka. No, žurba u kojoj je vlada djelovala bila je zaista opravdana. Europa se nakon brojnih reformi širom istočne Europe nalazila u uzbuni, svugdje su ljudi zahtijevali slobodu kretanja i promjenu političkog sistema.

Richard von Weizsäcker i Michail Gorbatschov

Za političare u obje njemačke države ti su dani bili puni kompliciranih pregovora i dalekosežnih odluka

Svjetska parola "Glasnost i Perestroika" ("transparentnost i obnova") vrlo brzo se proširila i utjecala na reforme u svim državama Istočne Europe. Rudolf Seiters se prisjeća: "Radilo se o pokušaju vrlo opreznog usmjeravanja procesa, koji je, ne samo u Moskvi, već i u zapadnoeuropskim zemljama, izazvao zabrinutost i strah."

Prozor za jedinstvo

Njemačka želja za ujedinjenjem u nekim od europskih prijestolnica naišla je na skepticizam. Rasprostranjena je bila briga da će nastati jedna suviše jaka Njemačka u središtu kontinenta. Britanska premijerka Margaret Thatcher otvoreno se suprotstavila ujedinjenju, dok je francuski predsjednik Francois Mitterrand nešto suptilnije ukazivao na potencijalne posljedice.

I u Sovjetskom Savezu događaji u Europi izazvali su otpor. Nekadašnja svjetska sila sve više je gubila utjecaj u zemljama koje su nekad bile organizirane u sklopu Varšavskog pakta i time predstavljale protutežu NATO-u i kapitalizmu. Na Zapadu se strahovalo od puča protiv generalnog tajnika Michaila Gorbačova, koji bi mogao dovesti u pitanje pristanak Sovjetskog Saveza na njemačko ujedinjenje.

Njemačko ujedinjenje u žiži svjetske politike

Dresden

Stanovnici Dresdena na ulicama su proslavili ponovno ujedinjenje Njemačke

No Nijemci su imali sreću na svojoj strani. Jer taj "prozor za jedinstvo", kako je kasnije nazvan ovaj period, postojao je samo 1990. godine. Nijedan drugi događaj nije skrenuo pažnju svjetske javnosti i politike s procesa njemačkog ujedinjenja. Već malo kasnije pozornost je privukao Irak, kada je u kolovozu 1990. napao Kuvajt, te je prisvojio kao neku vrstu provincije. Sredinom 1991. svijet je ponovo ostao bez daha - u Moskvi su pojedini generali i dijelovi Crvene armije izvršili vojni udar protiv Gorbačova. Da su se svi ovi događaji dogodili samo nešto ranije, proces njemačkog ujedinjenja bi sigurno bio kompliciraniji i dugotrajniji. Ovako je razvoj događaja u Njemačkoj bio jedini u žiži međunarodne politike.

Zajednički parlament

Još prije nego što su očišćeni ostaci velikog vatrometa zastupnici zapadnonjemačkog parlamenta i predstavnici iz bivšeg DDR-a organizirali su prvu zajedničku sjednicu. Dva mjeseca kasnije održani su prvi zajednički parlamentarni izbori nakon 1932. Uvjerljivi pobjednik bila je kršćansko-liberalna vladajuća koalicija s kancelarom Helmutom Kohlom na čelu.

Autor: Matthias von Hellfeld / Azra Avdagić

Odg. ur.: as/sma

Audios and videos on the topic