1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Velik broj politički angažiranih filmova

U gotovo svim sekcijama Belinala može se naći filmove koji se bave analizom političkih sustava, kako državni sustavi ophode s ljudima i kako se ljudi snalaze u tim sustavima. Ili zbog njih propadaju.

default

Ubijeni Armenac Hrant Dink. (AP Photo/Osman Orsal)

«Mi ne govorimo o genocidu. Je li to bio genocid moraju utvrditi povjesničari. Mi govorimo o tragediji», tako je Paolo Taviani u jednom intervjuu za tjednik «Spiegel» opisao svoj najnoviji film. Tragedija o kojoj je riječ jest masovno ubijanje armenske manjine koje je naredilo Osmansko carstvo u svibnju 1915. godine. To je zločin o kojemu se u Turskoj do danas uporno šuti.

Nisu šutjeli dobitnik Nobelove nagrade za književnost Orhan Pamuk i armensko-turski novinar Hrant Dink. Hrant Dink je ubijen, Pamuku je prijećeno smrću. I on je na brzinu preselio u Sjedinjene Države.

Na Berlinalu je prikazana jedna obiteljska priča uglednog talijanskog redateljskog dvojca Paola i Vitoria Tavianija, koja se odigrava upravo u vrijeme toga genocida nad Armencima. Priča je nazvana «Kuća ševa». Opušteno slavlje Turaka, Grka i Armenaca najednom prekidaju stravični zločini u kojima su neki od zločinaca upravo viđeni Turci, a Armenci koji su s njima slavili žrtve.

Slike koje slijede usjecaju se duboko u sjećanje. Iako su svi događaji dokumentirani, Paolo Taviani naglašava da ovo nije dokumentarni film.

«Mi smo filmaši, a ne povjesničari. Zato se mi ne izjašnjavamo o tomu je li to bio genocid ili masakr. Ovaj film uzima stvarnost kao poticaj i dodaje fantaziju, što je narav filma.»

Film može biti i poučan

Filmovi nekad pripovijedaju neugodne priče. Takav je i film turskog redatelja Özera Kiziltana „Takva». Njegov producent Fatih Akin, koji je prije tri godine dobio Zlatnog medvjeda, smatra to zadaćom kina:

«To je za mene funkcija kina općenito. Kino je vizualna komunikacija. I naravno funkcija bi trebala biti pričati priče, posredovati, i pritom u najboljem slučaju gledateljima dati informacije koje još ne znaju.»

Film «Takva» već je u Turksoj izazvao pozornost. Pripovijeda sudbinu jednog skromnog čovjeka koji je dospio pod utjecaj jedne islamske sekte koja ga kao utjerivača novca katapultira u svijet konzuma, koji je dotad uspješno izbjegavao. On postaje svjedokom dvoličnosti i zloporabe alkohola, privlačnosti zavodljivih slika i na kraju žrtva straha od Božje kazne.

I u demokracijama potrebna građnska hrabrost

Carinu tuče muž, Leylinu sestru vlastita obitelj tjera u smrt, Aranov restoran napadaju naoružani kriminalci. Švedski film «Kad padne noć» u vještoj paralelnoj montaži pripovijeda priču troje ljudi koji se bore za svoju čast i za to probijaju zidove šutnje. Carina se obraća medijima, Leyla policiji, Aran svjedoči pred sudom. Ovaj film nam pokazuje da se za pravdu i pravo uvijek iznova mora izboriti. A za to je potrebna hrabrost. I u demokratskoj zemlji kao što je Švedska.

Velika Britanija i Sjedinjene Države su snažne demokracije. Ali, njihovi temelji su uzdrmani napadima od 11. rujna 2001. Od tada se posvuda vide opasnosti i gotovo neprimjetno ograničava i umjetnička sloboda i zadire u privatnu sferu. Film «Opažanje» prvijenac je Engleza Paula Oremlanda koji pripovijeda o učitelju koji dospijeva u nevolje nakon što su učenici objavili snimke iz njegovog privatnog života. Velika Britanija je u međuvremenu zemlja s najviše nadzornih kamera.

Američkom umjetniku Steveu Kurtzu prijeti kazna i do 20 godina zatvora. Sanitarci koje je pozvao nakon iznenadne smrti supruge smatraju da je njegov atelier «opasni laboratorij». Alarmiraju FBI koji ga sumnjiči da proizvodi biološko oružje i pritvara. Slučaj još nije završen. Ugledna američka filmska esejistica Lynn Hershman rekonstruirala je taj slučaj u filmu «Čudni svijet».