1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Vanjska politika odredila tjedan u Berlinu

"Hocemo li iducih dana doci do pozitivnog rezultata to je- i ovo sada nije diplomatska formulacija ili floskula- u potpunosti otvoreno"- tako je, za jednog sefa diplomacije neuobicajeno jasno njemacki ministar vanjskih poslova u cetvrtak u Bundestagu izrazio skepsu s kojom se Njemacka spremala za sastanak na vrhu Evropske Unije, ovog vikenda. Sastanak na kojem se odlucuje o buducem evropskom ustavu je apsolutno nanapetiji politicki dogadjaj ne samo tjedna- a za cvrsto stanoviste koje u Bruxellesu zastupa Njemacka parlament je kancelaru i ministru vanjskih poslova jos jednom dao jasnu podrsku. Ono sto je nagovjesteno u nizu diplomatskih kontakata sto su ich ovog tjedna imali najvisi predstavnici Berlin, izmedju ostalog i sastanak Schröder Berlusconi, danas Schröder Kwasniewski a sutra ujutro ce kancelar prije odlucujuce konferencije u Bruxellesu jos i doruckovati s predsjednikom Chiracom i premijerom Blairom- sve je to sluzilo trazenju kompromisa U sporu o buducem rasporedu i tezini pojedinih glasova u Uniji- pri cemu se grupa drzava na celu sa Spanjolskom i Poljskom, boji premoci velikih poput Njemacke ili Francuske- Berlin ne odustaje od principa tzv. dvostruke vecine- odlucivanja nadpolovicnom vecinom uz uvjet da to mora predstavljati i najmanje 60 posto ukupnog stanovnistva Unije. "Nepostizanje rezultata u ovoj godini je jos uvijek bolje nego los rezultat koji bi djelovanje Unije godinama opterecivao..." Isto misli i opozicija- ali za aktualne svadje oko glasova, jos vise za nacin na koji se drzave unije medjusobno odnose u borbi za utjecaj, drzi krivicom crveno-zelene koalicije, posljedicom neuspjesnog sastanka u Nizi gdje je kreiran tzv. "njemacki put". Time se, drzi vanjskopoliticki strucnjak CDU-a Wolfgang Schauble pokazalo kako... " su politika njemacke vlade, s njenim partnerima, drugi dozivjeli kao pokusaj dominacije i bezobzirnosti...sto je dovelo do gubitka povjerenja i dramaticno otezalo mogucnost dogovora." No i opozicija dijeli vladin stav da je je bolje produziti dogovaranje nego sklopiti los kompromis. U debati je inace doslo do izrazaja da- iako se u bitnim stvarima slazu- na buduci ustav i novu, prosirenu uniju pojedine stranke ipak imaju razlicite poglede- od zahtjeva za krscanskim odredjenjem u preambuli evropskog ustava do ponovnog istupa konzervativnih protiv ukljucivanja Turske u Evropsku Uniju.
Povjesne dimenzije bruxelleskog koraka koji predstoji su ipak svi svjesni- kao i opasnosti da se u slucaju definitivnog neuspjeha prenosenja prijedloga Konventa u ustavni tekst Unija rasloji mocnu jezgru i drzave-clanice druge klase- ali koalicija i opozicija su slozno istakle jos jednu, za Berlin presudnu dimenziju. Wolfgang Schäuble:
"Vrlo pozdravljam sto je ministar Fischer jasno rekao da je evropska sigurnosna i vanjska politika samo doprinos atlantskom partmnerstvu a ne alternativa i protuteza za njega- svaka sumnja u tome bi ne samo stetila atlanskkom partnerstvu i Evropi nego i njemackim nacionalnim interesima." Za razliku od spora oko Ustava, o novoj evropskoj sigurnosnoj strategiji se sumit u Bruxellesu slozio vec u petak- sto je njemacku ministarku za razvoj Wiezoreck-Zeul navelo na ocjenu da se radi o "evropskoj alternativi koja se suprotstavlja americkom sigurnosnom i vanjskopolitickom konceptu tzv. preventivnog udara. Evropa za razliku od toga podrzava civilnu prevenciju kriza, multilateralizam i samostalno evropsko djelovanje..." Izjavu treba promatrati i u kontekstu najnovijih iritacija oko americkih najava da ce u poslovima obnove Iraka moci sudjelovati samo drzave koje se nisu protivile ratu: I inace poslovicno diplomatski-suzdrzani vladin portparol- Bela Anda- je cak krajem tjedna u Berlinu doduse pokusao djelovati smirujuce... "Generalno, vjerujem da je najbolje preuzeti kancalrovo stanoviste kako stvari ne treba dramatizirati...Pred nekoliko dana americki predsjednik Bush i kancelar Schröder opsirno telefonirali, taj razgovor je bio izuzetno prijateljski..." U svakom slucaju, iduceg tjedna Evropu- i Berlin- posjecuje posebni izaslanik americkog predsjednika za ta pitanja, nekadasnji ministra vanjskih poslova Busha seniora, James Baker. U medjuvremenu je za svoje stanoviste njemacki kancelar dobio podrsku s jedne druge strane: "To je zadatak sviju i jer je tako, nema smisla diskutirati o tome tko se pojedinacno moze baviti obnovom...tu vrijedi medjunarodno pravo i ogranicenja ne sluze napretku nego vode stvari unatrag" rekao je domacin dok je gost dodao: "Mislim da je to bila nesretna odluka." Tako su kancelar Schröder i generalni sekretar Ujedinjenih Naroda Kofi Annana, koji je od jucer u sluzbenom posjetu Njemackoj, iz Berlina je otputovao u Tübingen-kritizirali najnoviji iskorak americke iracke politike; namjeru da se privrede zemalja koje su kritizirale proslogodisnji rat iskljuce iz planova obnove i poslova s irackom naftom. To ne sluzi ni zajednickom uvjerenju da u Iraku sto je prije moguce treba uspostaviti demokratska stabilnost, pri cemu je svjetska organizacija- posebno u pripremama izbora-spremna pomoci rekao je Annan a kancelar ocijenio da su stanovista Njemacke "identicna". Irak nije bio razlog Annanova dolaska u Berlin- ali se tema a nemtnula a razgovaralo se i o drugim kriznim zaristima- od Afganistana preko jos uvijek nerijesenog ciparskog problema do Bliskog Istoka pri cemu obojica, rekli su, mnogo ocekuju od tzv. nedrzavne zenecske inicijative. Annanov je posjet imao sluzbeni karakter- sto ukljucuje sve protokolarne pocasti od doceka zu spalir do svecane vecere. U zdravici je kancelar iznio i ono sto je Berlinu trenutno najvise na srcu- citat "neogranicenu podrsku Ujedinjenim Narodima kao glavnom instrumetu za jacanje civilnog drustva" U tome Njemacka zeli nositi i punu odgovornost , jedan od ciljeva crveno-zelene vanjske politike je stalno clanstvo u Vijecu sigurnosti. Te su velike teme u stanovitu sjenu bacile spor koji je pocetkom tjedna potresao koalicione redove u Berlinu: nakon povratka kancelara Schrödera iz Kine, zeleni su se osjetili pogodjeni onime sto je po SPD-u bio jedan od najvecih uspjeha te , u prvom redu iz privredne perspektive koncipirane turneje. Kancelar, maximalno angaziran za sve sto po njegovu misljenju moze potaci izlaz privrede iz dugotrajne stagnacije, je u Kini izricito podrzao prodaju jednog, u Njemackoj ionako iskljucenog postrojenja za preradu plutonija kineskim kupcima. Umjesto pohvala kod kuce ga je docekala kritika- ne samo jer je jedan od glavnih programskih uporista malog koalicionog partnera zelenih postepeni prestanak koristenja atomske energije- pri cemu se prodaja takve tehnologije drugima drzi moralno sumnjivom- cak i ako se iskljuci svaka mogucnost koristenja tih postrojenja u vojne svrhe- nego i zbog nacina na koji je to ucinjeno: bez konzultacija. "Savez devedeset Zeleni drze taj izvoz pogresnim" ta izjava jednog od sefova stranke-manjeg koalicionog partnera, Bütikofera je najkraci ali i najotvoreniji sazetak svadje koja pred kraj godine, kada se u politickim gremijima jos na brzinu nastoji naci ovaj ili onaj kompromis, neocekivano zestoko potresa crveno-zelenu vladu. O povodu smo vec izvejstavali- na kineskoj turneji Doduse, cini se da se cijeli posao u vladinim uredima razvija i priprema vec mjesecima- za svaku prodaju tehnologije koja se moze koristiti i u vojne svrhe, procedura je vrlo komplicirana i stroga- ali zeleni to dosad ocito nisu primijetili. Zu sve to, pokazalo se da je u toku jos jedan slican posao-odobravanje Hermesovih, dakle drzavnih garancija za kreditiranje jedne atomske centrale u Finskoj. Detalj koji je na kraju definitivno razbjesnio zelene jest cinjenica de se, barem u pocetku spora, njihov vodeci politicar, Joscka Fischer, izbjegavao izjasniti. Nakon Schröderova povratka navodno je doslo i do ostre svadje kancelara i njegova zamjenika, sto su kasnije obojica demantirala. Problemi unutar koalicije su zaista ono sto je vladi trenutno najmanje potrebno- pritisak losih vijesti koji vec tako dugo ne prestaje moze izdrzati samo slozni tim. Svoj mogucoj kritici opozicije na racun vlade ovog su se tjedna, povodom Medjunarodnog dana ljudskih prava, prikljucile i nevladine organizacije:
Mnoge njemacke organizacije za ljudska prava, poput Drustva za ugrozene narode cak drze da je Savezna Republika ove godine dostigla dramaticni pad u tom pogledu; saveznu vladu posebno kritiziraju zbog aktualnog zagovaranja ukidanja evropskog embarga na prodaju oruzja Kini ili , zbog po misljenju boraca za ljudska prava, "izbjegavanja" kancelara Schrödera da pitanja krsenja ljudskih prava odlucnije otvori u razgovorima sa svojim medjunarodnim sugovornicima- od Pekinga do Moskve, gdje je se to posebno odnosi na Ceceniju. Da se ljudska prava shvacaju suvise usko i gube u odnosu na primat sigurnosne politike, posebno poslije 11.
Septembra 2001 misli i sef njemackog instituta za ljudska prava, Bielefeld koji porazavajucim drzi i ono sto je pokazala najnovija anketa:
Navesti neko konkretno ljudsko pravo je bilo u stanju samo 26,5 posto od 2000 upitanih...a samo 4,1 posto je znalo za povelju Ujedinjenih Naroda.Ova je godina bila losa i za slobodu stampe progoni i represalije protiv novinara su u mnogim drzavama svijeta u porastu, takodjer ne samo u diktaturama- rekao je predsjedavajuci Saveza njemackih novinara u Berlinu. Tome svoje rezerve priljucuju i oni koji se za ljudska prava zalazu u Hrvatskoj, poput profesora Zorana Pusica iz Zagreba koji je na tribini berlinske, stranci zelenih bliske zaklade Heinrich Böll upitan o odnosu buduce nove vladajuce stranke u Hrvatskoj, prema ljudskim pravima, odgovorio:
"Sto ce ona napraviti i da li ce se uspjeti osloboditi svog balasta, te svoje, sto se tice ljudskih prava prilicno optuzujuce proslosti te krenuti putem jedne normalne evropske desne stranke, dapace oni sebe sad nazivaju konzervativcima a ne uopce desnicom? Ja mislim da treba biti oprezan i da je taj postupak vrlo tezak-obicno ne uspjeva-sve revolucionarne partije zele krenuti od pocetka...ali to naprosto ne die, ako proslost izbacite kroz vrata, ona vam udje kroz prozor. Sto ce se od toga moci napraviti pokazat ce, ja mislim, slijedeci mjeseci."
I to jedna od tema kojom cemo se sigurno jos baviti iducih tjedana a za ovaj toliko iz Berlina, postovani slusatelji.