1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Vanjska politika i raskid ugovora s Toll Colectom

"Ni nad kim ne zelimo dominirati,
najmanje Evropom- ono sto cinimo je
u korist ljudi u nasim drzavama a
time i evrope i nije usmjereno ni
protiv koga. Stoga vjerujemo da ce i
oni koji su u pocetku bili kriticni,
tako shvatiti nas sastanak- tako je
kancelar Schröder na pocetku
zajednicke
francusko-njemacko-britanske
konferencije za stampu najprije
pokusao umiriti sve one koji su
trojni sastanak na vrhu drzali
nepozeljnim grupiranjem i
ugrozavanjem interesa ostalih.Da se
radi o normalnom politickom poslu su
dodala i ostala dvojica pri cemu je
britanski premijer podsjetio kako
tri drzave pokazuju slaganje nakon
razdoblja koje, narocito u odnosu na
razmimoilazenja oko iracke krize,
ni za Uniju nije bilo lako dok je
francuski predsjednik kao i cesto
ranije ,bio jos jasniji-
"Ne razumijem smisao tih kritika-
takvi sastanci su korisni ako
pridonose reformama i unapredjivanju
evropske vizije i mi cemo ich
nastaviti."
Njihova glavna evropska vizija, bar
po onome sto su rekli velikom broju
novinara u kancelarskom uredu jest
takva podjela moci i ingerencija u
buducoj povecanoj evropskoj komisiji
koja ne bi dovela u pitanje
ekonomski napreda i tehnoloski
razvoj Evrope- bez obzira na
financijske terete prosirenja Samo
pomocu daljih reformi ekonomije,
trzista rada i socijalnih sistema se
mogu ostvariti ciljevi iz tzv.
lisabonske inicijative koji se mogu
sazeti u zelju da prostor Unije do
godine 2010 postane "nakonkurentnija
privredna regija na svijetu."
Premijer Blair:
"Nase temeljne pozicije su
jedinstvene- zelimo najvecu mogucu
sigurnost i sanse za nase ljude u
svijetu koji se rapidno mijenja.
Znamo da su ljudi u Evropi zabrinuti
za svoj posao i posljedice
globalizacije ; moramo pokusati
svima reci da su bas zato i
potrebne promjene..."
Svoje su prijedloge trojica
formulirala u pismu koje ce poslati
kako sefu Evropske komisije, Prodiju
tako i aktualnom predsjedavajucem,
Ahernu , s konkretnim prijedlozima o
uspostavljanju polozaja
potpredsjednika komisije koji bi bio
nadlezan za privredne reforme te o
ogranicavanju izdvajanja pojedinih
drzava za Uniju na jedan posto
godisnjeg bruto proizvoda.
Na veceri, kojom je susret
nastavljen- trojica su se bavila
ostalim evropskim temama- od
razlicitih pogleda na od strane
Njemacke predlozeni izvoz
postrojenja za preradu nuklearnog
otpada Kini do problema oko dogovora
o evropskom ustavu- temi koju je
kancelar razmtaro i s ostalim svojim
ovotjednim gostima.

Postoje realni izgledi da se dogovor
o evropskom ustavu postigne jos za
vrijeme irskog predsjedanja Unijom-
izjavili su u Berlinu kancelar
Schröder i njegov gost, ceski
premijer Spidla. Za razliku od
Poljske, Ceska zastupa meksu
liniju, ne protivi se u potpunosti
tzv. dvostrukoj vecini koju ,
uvjereni da je samo to garancija
djelotvornosti, za buduce
odlucivanje u Uniji zahtjevaju
Njemacka i Francuska. No pozitivne
najave oko dogovora o ustavu je
zasjenio novi spor koji se ocrtava u
Uniji: Berlin navodno trazi
imenovanje jednog bruxelleskog
superkomesara za privredu i
industrijski razvoj- no-
na konferenciji za stampu s ceskim
premijerom, kancelar Schröder je o
tome govorio samo indirektno-
"Da pod stanovitim okolnostima moze
imati smisla za to i u samoj
komisiji odrediti odgovorne, ne
zelim osporavati..."
U medjuvremenu se u Berlinu
spekulira i o imenima- spominju se
kako sadasnji njemacki komesar za
prosirenje, Veheugen tako i aktualni
Schröderov superministra za rad i
privredu. Clement no sluzbenih
izjava nema. Osim kadrova, nova
vruca tema Unije bi moglo postati
pitanje kada ce uslijediti i kako ce
izgledati nova runda prosirenja koja
se moze ocekivati poslije sadasnjeg
primanja 10 novih clanica. U izgled
je stavljena 2007, kandidati su
sluzbeno Rumnujska i Bugarska iako
se tom statusu nada i Hrvatska- a
ozbiljnim aspirantom sebe smatra i
Turska. U politickom Berlinu se
medjutim stavovi opozicije i
koalicije s tim u vezi razlikuju:
"Pozicija savezne vlade u odnosu na
zelju Turske za pristupom Evropskoj
Uniji je poznata; vlada pozdravlja i
podrzava ispunjavanje kopenhaskih
kriterija ...Evropskla Komisija je
krajem prosle godine objavila
izvjestaj o Turskoj, koja je bez
sumnje postigla napredak u
ispunjavanju kriterija ali jos ima i
deficita... odluka o tome hoce li
ili ne s Turskom biti poceti
pregovori o ulasku u clanstvo
Evropske Unije ce biti donijeta na
temelju izvjestaja koji ce komisija
objaviti pred kraj ove godine"- tako
je vladin portparol Anda u Berlinu
formulirao stav crveno-zelene
koalicije u odnosu na prikljucivanje
Turske u Bruxellesu. Bez obzira na
kompromis- specijalni status umjesto
punopravnog clanstva- sto Ankari
nudi sefica konzervativne opozicije,
Angela Merkel, stav crveno-zelene
vlade se nije promijenio. Kao i
ranija vlada kancelara Kohla, i
sadasnja koalicija podrzava
punopravno clanstvo, zu ispunjavanje
kriterija koji vaze i za sve ostale
aspirante, sto bi u odnosu na
demokratizaciju, postivanje ljudskih
prava i uskladjivanje propisa s
evropskim standardima, moglo
potrajati. Tome se zapravo i nada
vlada- jer dok CDU govori o
financijskoj i organizacijskoj
nemogucnosti Unije da, nakon
predstojeceg prosirenja na istok,
brzo prihvati i zemlju od 65
milijuna stanovnika, koaliciju vise
brine raspolozenje oko 2 i po
milijuna turskih useljenika u
Njemackoj. Kao i turski premijer
Erdogan, i ovdasnje turske zajednice
ponudu drze uvredljivom i
marginalizirajucim. Angela Merkel
doduse u argumentaciji izbjegava
svaku ideolosko-religijsku
kvalifikaciju ali je sef bavarskog
CSU-a Glos bez oklijevanja izjavio
kako Turska nikad nije bila dio
Evrope, na sto su ich Zeleni
optuzili da to zele pretvoriti u
temu kampanje za evropske izbore.
Turaka koji su uzeli njemacko
drzavljanstvo ima doduse samo nesto
manje od pola milijuna ali u ovoj
izbornoj godini- pa i na izborima za
Evropski Parlament, vazan je svaki
glas.

Ponuda sefice CDU-a Turskoj da se
umjesto punopravnim clanstvom u
Evropskoj Uniji zadovolji
specijalnim statusom, koja je u
Ankari i Istambulu naisla na jasno
odbijanje je kontroverzna i medju
samim konzervativnima. Nakon bivseg
ministra obrane Rühea drugacije
stanoviste je izrazilo i vise
konzrevtivnih gradonacelnika koji
smatraju da se mogucnost
prikljucivanja Turske Uniji ne smije
kategoricki iskljuciti. Politicari
koji su blize bazi, i time
raspolozenjima gradjana, posebno u
gradovima u kojoj Turci cine
najbrojniju stranu populaciju ocito
problem vide drugacije nego vrh u
Berlinu.

Osim toga, turski poduzetnici
spadaju medju najuspjesnije, bez
njihovog sudjelovanja i
zaposljavanja, ekonomska bi bilanca
u mnogim gradovima bila jos losija:
tekstilni poduzetnik Sahin je
najveci turski poslodavac u
inozemstvu, posjeduje 28 poduzeca s
12 tisuca zaposlenih a sjediste
firme je u Achenu. Hamburska
agencija Öger je najveci evropski
turoperator za Tursku. Interes ide i
u obratnom smeru- ovog vikenda ce,
prilikom posjeta Turskoj , kancelar
Schröder u pogon pustiti
supermodernu elektranu Iskenderum,
njemacki investicijski projekt
vrijedan milijardu i po dolara.
Glavna tema posjeta ce medjutim biti
politicki razgovori: za razliku od
opozicije, crveno-zelena koalicija
je za punopravno ukljucivanje Turske
u Evropsku Uniju, ne na zadnjem
mjestu i zbog oko 2 i po milijuna
Turaka u vlastitoj zemlji- oko pola
milijuna s njemackim drzavljanstvom-
a to znaci i pravom glasa.
Organizacija za zastitu ljudskih
prava Amnesty Internatuional je
medjutim kancelara pozvala da, zu
sve simpatije, ne zaporavi domacine
pozvati na jace postivanje ljudskih
prava i nuzne reforme policijskog i
pravosudnog sustava.
Zu vanjsku politiku, tjedan u
Berlinu je odredjivala je jedna
manje ugodna tema- definitivni
razlaz ugovornih strana oko naplata
cestarina za kamione na njemackim
cestama- vlade i konzorcija u kojem
su tako vazne njemacke firme kao sto
su Daimler ili Telekom . Ipak cijela
je stvar propala na tehnickim
teskocama.

" To nas navodi na sumnju da nas
ugovorni partner nema povjerenja u
tehnologiju"- tako je ,
sofisticirano, ministar prometa
Stolpe nakon 12-to satnog nocnog
pregovaranja formulirao ono sto
mnogi drugi bez oklijevanja nazivaju
neuspjehom i skandalom- cinjenicu da
ni nakon visemjesecnog pregovaranja
s jedne i groznicavog trazenja
tehnickog rjesenja s druge strane,
ambiciozni supertehnologizirani
projekt satelitskog registriranja
kamiona na njemackim cestama, ne
pokazuje ni najmanje izgleda na
uspjeh.Plan je ocito propao ne samo
kao mnogo hvaljena tehnoloska
inovacija nego i kao radni projekt
ministrstva za promet koje se, nakon
sto je lani vec jednom propao
pokusaj uvodjenja cestarina za
transportna vozila, i u ovoj mora
oprostiti od gotovo tri milijarde
prihoda.Ministar prometa, kojem
nitko ne moze prigovoriti da nije
bio strpljiv je na kraju povukao
jedini moguci potez-otkazao ugovor s
prestiznim konzorcijem Toll Colect ,
zajednickom firmom Daimlera i
Telekoma, u kojoj krivicu za
neuspjeh vidi i kancelar.
" Stvar je propala na tehnickim
nemogucnostima poduzeca, ne na
nesposobnosti politike- smatra
Gerhard Schröder koji se time jasno
stavio i na stranu svog ministra
ciju ostavku opozicija vec tjednima
zahtjeva. Definitivnim priznavanjem
neuspjeha su svi izgubili- i
politika, i Toll Colect i vozaci-
jer dio novca od cestarina je trebao
biti utrosen za odrzavanje i sirenje
infrastrukture. No, veca od
financijske stete za ionako prazne
drzavne blagajne je ona idealna-
ostecenje imagea- njemacka
industrij koja rado vjeruje kako je
tehnoloski u svjetskom vrhu ocito ne
moze rijesiti tehnicke probleme
sofisticiranog sistema- za razliku
od svicaraca, talijana ili
austrijanaca na cijim cestama
funkcionira slican sistem. Tracak
nade jos doduse postoji- otkaz,
prema ugovoru, moze stupiti na snagu
tek za dva mjeseca. U tom roku
Daimler i Telekom jos mogu ponuditi
rjesenje, ukoliko ga nadju- nakon
toga ce biti raspisan novi, evropski
natjecaj.

O tome ce medjutim svakako jos biti
govora a za ovaj tjedan toliko iz
Berlina, postovani slusatelji.