1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Van der Bellen - "predsjednik svih Austrijanaca"

Nakon predizborne kampanje koja je trajala ravno deset mjeseci, Austrija ima novog predsjednika. Alexander Van der Bellen kaže da želi biti predsjednik svih Austrijanaca.

Alexander Van der Bellen

Alexander Van der Bellen

Austrija konačno ima novog predsjednika i njegovo ime je Alexander Van der Bellen. Kandidat stranke Zelenih je u ponovljenim predsjedničkim izborima povećao prednost u odnosu na kandidata austrijskih Slobodnjaka Norberta Hofera, te sa 53% glasova postao novi austrijski predsjednik, i to nakon najduže utrke za najvišu državnu funkciju u austrijskoj povijesti. Javnost, mediji i analitičari očekivali su tijesan rezultat i špekulirali su da će se i ovoga puta na konačnu odluku o novom predsjedniku morati čekati do narednog dana i do prebrojavanja glasova poslanih poštanskim putem. Prednost kandidata stranke Zelenih bila je, međutim, nedostižna već neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta.

U svom prvom obraćanju javnosti Alexander Van der Bellen je, govoreći o historijskom danu, objasnio kako želi biti proeuropski i predsjednik svih Austrijanaca. Što je po procjeni analitičara ujedno i plan za čije će ostvarenje biti potrebno mnogo truda i vremena. Svi oni, slažu se naime u procjeni da je malo koja od dosadašnjih predizbornih kampanja u Austriji bila oštra kao ova, te da se nikada do sada u utrci za predsjednika nisu našla dva politička tabora s toliko oprečnim stavovima i načelima. „Tome shodno, onih 47% birača koji su glasali za desničara Norberta Hofera, neće uopće biti lako uvjeriti u to da je Alexander Van der Bellen i njihov predsjednik“, zaključuje tako komentator austrijske javne televizije.

Ovi predsjednički izbori bili su jedinstveni i zbog toga što su trajali punih deset mjeseci, što su prvi put u historiji zemlje morali biti ponovljeni, te što se sada, također po prvi put, na najvišoj državnoj funkciji nalazi nekadašnji čelnik stranke Zelenih. On je u ovim ponovljenim izborima ipak uspio mobilizirati veći broj birača, kako svojih redovnih simpatizera, tako i onih iz drugih političkih tabora, koji su željeli spriječiti desničara Hofera.

Izborni rezultati

Velika prednost za Van der Bellena

Šta kaže doseljenička zajednica?

Što se tiče građana podrijetlom iz bivše Jugoslavije, oni su rezultatom ovih predsjedničkih izbora uglavnom zadovoljni, iako se i u redovima ove biračke skupine često moglo čuti kako glasači nisu glasali za Van der Bellena, već protiv Norberta Hofera.

„Rezultat je dobar, zadovoljan sam“, kaže tako kulturni radnik i publicista Goran Novaković. „Hofer je u predizbornoj kampanji širio strah od stranaca i izbjeglica i plašio ljude da će zbog njih izgubiti i ono malo što imaju, ali oni su, evo, ipak odlučili da ga spriječe u tome da npr. pokrene pitanje izlaska Austrije iz EU, što bi zemlju, s obzirom na to koliko je austrijska privreda orijentirana na izvoz, dovelo u ozbiljne probleme“, objašnjava Novaković.  Rođeni Beograđanin smatra također da se Alexander Van der Bellen uspio se profilirati i kao kandidat političke sredine, što mu je donijelo i određene glasove konzervativnijih krugova.

Signal „velikim" strankama

Kemal Smajić, pokretač mnogobrojnih socijalnih i kulturnih projekata u bosanskohercegovačkoj zajednici u Beču i Austriji, kaže da je nakon objave prvih rezultata doživio olakšanje, ali da je i zabrinut, s obzirom na veliku podijeljenost u zemlji. Ovako tijesan ishod izbora, po njemu bi najprije trebao biti signal takozvanim velikim strankama, socijaldemokratima i konzervativnim narodnjacima. „Nadam se da će se oni konačno zauzeti za to da u ovom društvu više nije važno tko je što i tko odakle dolazi, već kako tko doprinosi ovome društvu. Kada bi te takozvane velike stranke istinski podržale proces integracije i inkluzije, onda bi također postalo jasno koliko doseljenici mogu doprinijeti razvoju ove zemlje, što bi bio i politički uspjeh tih stranaka. Trenutno je situacija takva da desničari ipak puno spretnije barataju strahovima od doseljenika i da na taj način kupe političke poene. Sve dok se te, nekada velike stranke, konačno ne ujedine, ne probude i ne pokrenu, desničari će u ovoj zemlji, plašim se, biti sve jači“, kaže Smajić.

Utjecaj na dnevnu politiku?

Goran Novaković smatra da do velikih promjena u dnevnoj politici u dogledno vrijeme neće doći, a sumnja i u to da su spomenute stranke spremne za reforme i promjene. „Te stranke, koje u međuvremenu više svakako nisu velike, će se opameti tek kada ih desničari potpuno poraze. Ja tek tada računam sa pomakom sa mrtve tačke. Integracija i inkluzija su velike i svakako važne teme, ali sumnjam da novi predsjednik po tom pitanju može nešto promijeniti, jer nema ulogu u svakodnevnoj politici. Iako su to teme koje su njemu lično svakako važne, on je tu ipak više kao moralna instanca i može eventualno imati određen utjecaj u vanjskoj, ali ne previše i u dnevnoj politici“, smatra Novaković.

Bivši i današnji nacionalisti

Norbert Hofer

Norbert Hofer

Još jedna specifična karakteristika ovih izbora jeste činjenica da je određeni dio austrijskih državljana koji vode podrijetlo iz bivše Jugoslavije, podržavao desničarskog kandidata Norberta Hofera. Novaković o tome kaže: „To su ljudi koji su austrijski državljani, ali su u biti još uvijek nacionalisti zemalja iz kojih dolaze i njima se onda dopada i ta slobodnjačka nacionalistička retorika. Birajući njih, oni se nadaju da će zaštititi sebe i svoja radna mjesta od novih doseljenika, koje Slobodnjaci predstavljaju kao opasnost. To je žalosno, jer bi ti ljudi, ako bi imali svoje političke predstavnike i ako bi se organizirali i stvar uzeli u svoje ruke, mogli na mnoge druge načine podržati reforme koje bi donijele nova radna mjesta, kako za njih tako i za druge. Oni imaju veliku političku moć, samo toga nisu svjesni. Ovako su oni, na žalost, samo lak plijen za desničare“, pojašnjava Novaković.

Filip Zloušić, potpredsjednik bečke podružnice hrvatskog kulturnog društva Napredak, kaže da mu se u tom smislu nimalo nije dopalo to što se kandidat Slobodnjaka Norbert Hofer, kako kaže, dodvoravao srpskoj zajednici u zemlji. „To je načelno neukusno, a kamoli kada na taj način još raspirujete mržnju i probleme iz inozemstva uvozite u Austriju, a sve zbog jeftinih političkih bodova", kaže Zloušić i dodaje da je zadovoljan rezultatom izbora, ali više zbog toga što je spriječena pobjeda jednog desničara, a manje zbog toga što je Alexander Van der Bellen bio kandidat kojeg bi birao i u drugim okolnostima. „Inače konstatiram da svi kažu da je zemlja podijeljena, ali ja tu stvar ne vidim tako crno-bijelo. Političari u predizbornim kampanjama svašta kažu, a nakon izbora to onda drugačije izgleda“, kaže Zloušić.

Osim toga, dodaje on, Austrija je demokracija, novom predsjedniku svi su već čestitali na pobjedi i sada je na njemu, ali i na cijelom društvu, da se poradi na tome da se taj navodni razdor u zemlji ponovo zatvori.

Preporuka uredništva