1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Važan tjedan za zemlje regije

Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Kosovo i Makedonija bile su ne samo tema izvještaja povjerenika Rehna već i na sastanku Međunarodne komsije za Balkan.

Povjerenik Olli Rehn, član Europske komisije nadležan za proširenje

Povjerenik Olli Rehn, član Europske komisije nadležan za proširenje

Od ostalih važnih događaja svakako je za izdvojiti odluku Europske komisije kojom je prihvatila studiju o izvedivosti za Srbiju i Crnu Goru. Ova odluka otvara put za početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom Unijom. SiCG napravile su dostatan napredak u ispunjavanju osnovnih uvjeta i razvijanja kapaciteta za početak pregovora, naglašava Europska komisija. Radi se zapravo o prvim institucionaliziranim odnosima između Bruxellesa i Beograda.

«Najvažnije je da se nastavi momentum, reforme na području pravosuđa i javne uprave kao i na području ekonomije, vladavine prava i pojačati suradnju s Haaškim sudom koja vodi do pune suradnje» rekao je Rehn i istaknuo kako se pregovori o prijamu ne mogu niti spominjati sve dok SiCG ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom. Rehn je rekao kako očekuje da se optuženi Karadžić i Mladić do desete obljetnice događaja u Srebrenici moraju izvesti pred Haaški sud. Komisija će u svojem godišnjem izvještaju objaviti rezultate razvitka u SiCG na jesen ove godine.Rehn je tijekom konferencije za novinare koju su pratili izravno uključeni i novinari iz Beograda naglasio nekoliko puta kako će se uspjeh svake zemlje regije mjeriti prema vlastitim dostignućima. Oko Hrvatske Rehn je ponovio kako se 26. ovog mjeseca u Luxembourgu sastaje proširena EU-Trojka koja će hrvatskim predstavnicima objasniti što se očekuje kako bi se otvarila puna suradnja s Haaškim sudom i dodao: «Želim naglasiti da su pristupni pregovori vrlo različita stvar od studije o izvedivosti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zemlja koja je postigla razinu skorog otvaranja pristupnih pregovora mora ispuniti veće kriterije nego zemlja koja se nalazi tek na razini studije o izvedivosti. Treba naglasiti da je Europska Unija s Hrvatskom prije nekoliko godina potpisala sporazum koji je stupio na snagu te da tada nije postojala puna suradnja Hrvatske s Haaškim sudom. Mi zaista imamo jednaki pristup i tretman za svaku zemlju i za svaku situaciju zemalja zapadnog Balkana», zaključio je povjerenik Olli Rehn.

Oko Bosne i Hercegovine Rehn je naglasio slijedeće: «Bosna i Hercegovina aktivno se prihvatila posla oko prioriteta koji su naznačeni u izvještaju o izvedivosti iz 2003. godine. Kada BiH postigne značajan napredak na svim prioritetnim područjima tada možemo preporučiti otvaranje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju i nadam se da ćemo biti u stanju to učiniti u idućih nekoliko mjeseci», naglašava Rehn. On je dodao kako je na području suradnje s Haaškim tribunalom ostvaran značajan napredak te da se mora nastaviti trend koji vodi do pune suradnje sa sudom u Haagu. Nadalje član Europske komisije za proširenje ističe da je za otvaranje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju reforma policije vrlo važan preduvjet.

Rehn je izrazio svoje uvjerenje da je Bosna i Hercegovina spremna preuzeti više odgovornosti za vlastitu budućnost. «S odgovornim i demokratskim vlastima u BiH predviđam lagani prijelaz i gašanje funkcije visokog predstavnika. Budući se približavamo 10.-oj obljetnici Daytonskog mirovnog sporazuma vrijeme je da se pomaknemo iz Daytonske ere u Bruxellesko doba», zaključuje Olli Rehn.

Još jedna zemlja regije ovoga tjedna bila je u središtu pozornost u Bruxellesu. Naime, visoki predstavnik Europske Unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana primio je makedonskog premijera Vladu Bučkovskog. Solana je izrazio žaljenje i kritike zbog pojedinih nepravilnosti na nedavnim lokalnim izborima i ukazao na važnost procesa decentralizacije kao sastavnog dijela Ohridskog sporazuma. Osim toga Solana je upozorio kako Makedonija i Grčka moraju postići što skoriji dogovor oko imena države na temelju prijedloga što ga je prestavio UN-ov izaslanik Niemitz. Solana je Bučkovskom poručio da ukoliko se stvari dobro odvijaju Makedonija može računati na status kandidata u listopadu ove godine.

U Bruxellesu se ovoga tjedna sastala i međunarodna komisija za Balkan u kojoj se nalaze brojni bivši državnici i ministri zemalja članica i država regije. Kosovo je bila jedna od glavnih tema, i tu je ova radna skupina predložila neovisnost Kosova u četiri faze: odvajanje od Srbije, zatim neovisnost bez suverenosti, potom kontrolirana suverenost i na koncu puna suverenost Kosova. U tom okviru predlaže se održavanje Balkanskog summita iduće godine gdje bi se konačno i najkasnije riješio status Kosova.Na sastanku međunarodne Komisije za Balkan pao je i prijedlog da se 2014. godine u Sarajevu zaključi formiranje nove Europe. Međutim što se tiče Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, bivši premijer BiH i predsjednik socijaldemokratske stranke izjavio je da koracima kojima je BiH išla u proteklih nekoliko godina neće biti u stanju ući u Europsku Uniju u idućih petnaestak godina. «2014. godina kao datum ulaska u EU sa današnjeg gledišta za BiH je nedostižna», konstatira Zlatko Lagumdžija. Međunarodna komisija za Balkan međutim pokušava definirati put i korake koje moraju poduzeti kako zemlje regije prije ulaska u Uniju tako i Europska Unija prije nego što bude sposobna primiti nove članice s jugoistoka Europe.Lagumdžija ipak ne gubi nadu da bi se u Sarajevu 2014. godine, sto godina nakon ubojstva Franza Ferdinanda, simbolično i stvarno zaokružila Europa i te godine obilježio početak kraja jednog vremena koji – kako kaže Lagumdžija -treba predstavljati povjesno bogatstvo, ali ne nešto što bi se ponavljalo. Ostaje dakle i dalje otvoreno pitanje - kada i na koji način će se zemlje zapadnog Balkana priključiti Europskoj Uniji.