1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Uzbuna za humanistiku

Hrvatska državna politika razvoja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja dospjela je pod udar kritike institucionalnog vrha akademske zajednice zbog štetnih nastojanja komercijaliziranja sistema društvenih znanosti

Godinama se već u Hrvatskoj po stručnim kuloarima raspravlja o sistematskom obezvrjeđivanju društvenih i humanističkih znanosti po državnom odnosu spram visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. No taj diskurs je u novije doba poprimio znatno čvršće i javno vidljivije konture. Iako problem eskalira ovdje u najmanju ruku još od uvođenja Bolonjske reforme 2006. godine, naime, tek odnedavno se zbog njega eksplicitno kritički izjašnjavaju službene adrese u širokom krugu pripadajućih javnih institucija.

Nakon protestirajuće note Područnog vijeća za humanističke znanosti Nacionalnog vijeća za znanost sredinom prosinca, tako su se – već nekoliko dana potom - oglasili članovi Dekanske konferencije filozofskih fakulteta Hrvatske, zatim i Filološki razred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Četvoro dekana iz Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka, govore o marginalizaciji svog znanstvenog i visokoobrazovnog sektora, dok u Područnom vijeću isti politički moment nazivaju ugroženošću, a iz HAZU-a državni odnos vide kao neprimjeren i zabrinjavajući. Slična im je i argumentacija te upozorenje odgovornim vlastima na moguće dugoročne, ako ne i trajno štetne posljedice procesa.

Odraz intelekta i duhovnosti

Pročelje Pravnog fakulteta u Zagrebu

Pročelje Pravnog fakulteta u Zagrebu

Pojednostavljeno rečeno, društvene i humanističke znanosti strpane su – od strane državnih tijela, s Ministarstvom znanosti i obrazovanja na čelu – u isti lonac s tehničkim i drugim znanostima, što se tiče generalne organizacije njihova poslovanja. To znači, u prvom redu, da su upućeni na što komercijalnije djelovanje, izloženost liberaliziranom tržištu i ovisnost o ekonomsko-političkom rezonu koji npr. sociologiju ili psihologiju automatski stavlja u inferiorni položaj naspram, recimo, stomatologije ili računarstva.

„Riječ je o pogubnom ustroju vrijednosti“, izjavio je za Deutsche Welle prof. dr. Marko Trogrlić (na naslovnoj fotografiji teksta) dekan splitskog Filozofskog fakulteta, „jer se tako gubi iz vida činjenica da se mi bavimo itekako društveno korisnim znanostima, koje su odraz duhovnosti te intelekta u zemlji i društvu. Zbog tih specifičnosti i presudne važnosti za Hrvatsku, potrebno je u državnoj projekciji razvoja uključiti drugu optiku za naše područje, a ne onu koja priznaje isključivo empirijska, egzaktna saznanja i znanstvene postupke“.

Problematično vrednovanje kvalitete

Humanistici se nameće ne samo što veće orijentiranje na tržište pomoću kojeg bi se samofinancirala, nego i kriteriji vrednovanja znanstvene kvalitete bazirani na citiranosti u znanstvenim člancima, što pokazuje temeljno nerazumijevanje prirode sektora. „Baze podataka o kojim se radi, usmjerene su prema npr. prirodoslovlju, a koje funkcionira suštinski drukčije od humanistike, kad je riječ o znanstvenom sustavu. Ostajemo tako na rubu, eto, umjesto da se i uoči ulaska u EU istakne naša vrijednost“, zaključuje Trogrlić.

Lista prioritetnih zahtjeva rečenih subjekata koji su digli svoj glas kako Hrvatska ne bi u perspektivi ostala bez društvenih znanosti, odnosi se – uz opći kontekst (ne)podvrgavanja tržištu – na nužnost drugačijeg, društvenim znanostima prilagođenog vrednovanja kvalitete, potom na primjereno financiranje znanstvenih časopisa kojim se godinama smanjuju proračunska davanja, kao i na razumijevanje u organizaciji sistema znanstvenih novaka. Zapostavljanje potreba vezanih uz njih, taj neupitni reprodukcijski supstrat, već pokazuje simptome koji nagoviještaju doglednu pustoš u sistemu.

Akademska solidarnost i otpor

Hrvoje Jurić

Hrvoje Jurić

Među prvima koji su skretali pažnju javnosti na negativne trendove, bio je novi i veoma angažirani sindikat Akademska solidarnost. Od njega je također potekla inicijativa kojom je ljetos u Hrvatskom saboru zaustavljen još zloslutniji legislativni postupak daljnjeg radikalnog podvrgavanja visokoobrazovnog i znanstvenog sistema komercijalizaciji, pa je čitav taj proces ipak dijelom usporen, kako bi akademska zajednica došla do zraka i organizirala se u otporu.

Tim povodom za mišljenje smo priupitali i člana Akademske solidarnosti doc. dr. Hrvoja Jurića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uz napomenu da je ovdje posrijedi njegova osobna izjava, a ne oficijelni proglas sindikata. „Državna politika štetna je ustvari za sva područja znanosti i visokog obrazovanja, no humanističke i društvene su najizloženije, kao neprikladne za podvrgavanje izravnoj profitabilnosti. One su nesrazmjerno zakinute u budžetskim redukcijama, i njihova infrastruktura najviše strada. Ali, ponavljam, zvona tuku na uzbunu i za humanistiku i za čitav sistem“, riječi su doc. dr. Jurića.

Preporuka uredništva