1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Uvozimo i vjerske konflikte"

Sociolog Hans-Georg Soeffner se zalaže za brzu integraciju izbjeglica. Ukoliko ona izostane, kaže u intervjuu za DW, prijete ozbiljni problemi.

U centru za prihvat izbjeglica u istočnonjemačkom gradiću Suhlu je nedavno došlo do sukoba između izbjeglica zbog vjerskih razlika

U centru za prihvat izbjeglica u istočnonjemačkom gradiću Suhlu je nedavno došlo do sukoba između izbjeglica zbog vjerskih razlika

DW: Gospodine Soeffner, Ministarstvo unutarnjih poslova računa s 800.000 izbjeglica u ovoj godini. Zabrinjava li Vas ova brojka?

Hans Georg Soeffner: Da, s jedne strane me zabrinjava, jer smo zapravo imali šansu izaći na kraj s tim brojem izbjeglica. Ali na saveznoj i pokrajinskoj razini dobrano zaostajemo s rješavanjem ovog pitanja. Odavno smo znali da će doći do vala izbjeglica i da će on rasti. Mene ta beskrajna sporost kojom se Njemačka kreće kod ove teme dovodi do očaja. Pritom se treba podsjetiti da je Njemačka nakon 1945. imala najveći broj useljenika. On je bio veći nego u bivšim kolonijalnim silama Francuskoj i Velikoj Britaniji. Njemačka se morala suočiti s velikim rijekama izbjeglica, velikim odljevom stanovništva i priljevom gastarbajtera. Samo do 2000. godine je u Njemačku došlo 23 milijuna ljudi iz inozemstva. Istovremeno je 17 milijuna ljudi napustilo Njemačku. Dakle prisutno je stalno miješanje stanovništva. Ali trenutno imam utisak da nitko ne razmišlja koliko je planiranja za to potrebno.

Kako bi trebala izgledati pametna politika kojom bi se pristupilo izazovima u ovom trenutku?

Hans-Georg Soeffner

Hans-Georg Soeffner

Ne radi se samo o smještaju izbjeglica i migranata, već i o tome da njemački sustav obrazovanja vrlo brzo mora biti u stanju i djecu i odrasle naučiti jezik. Ako se to ne dogodi, izbjeglice se neće moći integrirati. Potrebna je i suradnja sa Zavodom za zapošljavanje.

Kako Vi vidite kulturološku dimenziju useljavanja?

Ako ne budemo odlučno pristupili problemu i ne omogućimo im učenje jezika i naše kulture, imat ćemo vrlo brzo kulturološke konflikte koji proizlaze iz činjenice da u Njemačku pristižu ljudi drugih vjera. Već sada imamo 4,5 milijuna muslimana. Njihov broj je rastao polako tako da je Njemačka bila relativno mirna i pošteđena vjerskih sukoba. Ali sadašnji useljenički val ima sasvim druge dimenzije. Jer vidimo da useljavanjem praktično uvozimo i vjerske konflikte koji postoje među muslimanima.

Što mislite, kako će izgledati budućnosti tih sukoba?

Moramo računati s time da će ih biti sve više jer nam s izbjeglicama dolaze i politički i vjerski sukobi koje oni donose iz zemalja iz kojih dolaze, recimo konflikte sunita i šijita ili liberalnih muslimana i salafista. Već smo upoznati s konfliktima između Turaka i Kurda, kao i alevita i drugih muslimana. Načelno mi smo upoznati s ovim sukobima. Ali s obzirom na broj useljenika koje očekujemo, sve to će postati puno izraženije. I zato im moramo što prije početi prenositi njemački sustav vrijednosti, odnosno Ustav. Samo tako oni mogu znati kakva pravila ovdje vrijede i kako se moraju ponašati.

Mi smo trenutno svjedoci izbjegličkog cunamija, spomenimo samo Calais, Lampedusu i Makedoniju. Tamo vladaju prilike koje podsjećaju na anarhiju i slom javnog reda i mira. Jesu li se europske zemlje u stanju nositi s ovakvom situacijom? Mogu li one spriječiti izbijanje kaosa?

Situaciju je zato teško dovesti pod kontrolu jer su Europljani godinama zatvarali oči pred ovim problemima. I Velika Britanija je dozvolila relativno nekontrolirano useljavanje, Francuska također. Sustav prijavljivanja je u Velikoj Britaniji vrlo loš - tamo ljudi ne moraju imati ni osobnu iskaznicu. Britanci moraju sada iz toga nešto naučiti i to će se dogoditi, ali oni su ove probleme godinama samo potezali za sobom. Na taj način je EU dozvolio da problem naraste. Njemačka je tu u organizacijskom smislu postupala nešto bolje. Relativno smo brzo shvatili da se takvi problemi ne mogu rješavati samo policijom, već ciljanim institucionalnim radom socijalnih i ostalih službi koje bi im na koncu mogle ponuditi i neki posao. Zbog toga ipak imamo malo drugačiju situaciju. Dakle, potencijal postoji. Ali ne smijemo dalje razvlačiti probleme kao što smo činili do sada.

S obzirom na aktualnu situaciju s izbjeglicama, postavlja se pitanje što je za Vas temelj njemačkog društva, ono što to društvo drži na okupu?

Sasvim sigurno ne njemačka "dominanta" (Leitkultur) kultura. Toga odavno nema. Snaga Njemačke sastoji se u tome da imamo jedan od najboljih ustava na svijetu. I on se mora prenositi i provoditi u djelo.

Znači neka vrsta ustavnog patriotizma, kako ga je svojedobno definirao Dolf Sternberger?

Da. Tu spada i problem vjerskih sloboda, kako je to definirao Ernst-Wolfgang Böckenförde još 1970. godine: ono što čini jednu sekularnu državu mjeri se količinom vjerskih sloboda koje ona dozvoljava. To znači da su društva s različitim vjerskim i ideološkim grupama uvijek fragilna. S tim moramo živjeti. Ali ona imaju veliku prednost jer su otvorena društva, ali samo onda kada država jasno i da tako kažem nemilosrdno pazi da se poštuje i provodi Ustav. Sve ostalo je iluzorno.

Hans-Georg Soeffner je sociolog koji je do svog umirovljenja radio na Sveučilištu u Konstanzu. Od 2007. do 2011. bio je predsjednik Njemačkog društva sociologa (DGS) . Nedavno je izdao zbornik pod naslovom "Fragilni pluralizam (Znanje, komunikacija, društvo)".