1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Uvodjenje standardiziranih akademskih stupnjeva u Njemackoj – B.A. i M.A.

Ministri obrazovanja su prije pet godina u svom takozvanom "bolonjskom priopcenju" odredili da se na sve europske visokoskolske ustanove uvede akademski stupanj takozvani Bachlor of Arts i Master of Arts – skraceno: B.A. i M.A.

default

Isto kao i u hrvatskom visokom skolstvu, i u Njemackoj se te oznake odnose na diplomu i na magisterij. Nove medjunarodne akademske oznake trebale bi u Njemackoj najkasnije do 2010 zamjeniti sadasnje. Glavni je cilj da se u svim europskim zemljama studij strukturira na slican nacin, kako bi razmjena studenata bila sto laksa, a izgledi za pronalazenje zaposlenja na trzistu rada sto bolji.

Planirano uvodjenje naziva za zavrseni prvi i drugi stupanj – diplomu i magisterij - na njemackim sveucilistima prenijeto je iz engelskog sustava. Stupanj Bachlor dobiva se nakon trece godine studija i to je prvi moguci stupanj kvalificiranog visokoskolskog obrazovanja. To je doduse akademski nizi stupanj od dosadasnjih stupnjeva magisterij i diploma, ali se zato moze puno brze steci. Profesor Dr. Stephan Kohl iz udruzenja anglista u Njemackoj medjutim smatra da bi to moglo ugroziti dosadasnji cilj sveucilista – a to je pruzanje integralnog znanja: "Stupanj BA znaci nesto drugo – tu se radi samo o osnovnim znanjima. Studenti koji steknu samo taj stupanj, odlaze sa sveucilista, a da nisu zapravo ni dosli u dodir sa znanoscu. U tom smislu to ne odgovara nacelu visokog obrazovanja, ali se dakako radi o nacelu ekonomiziranja."

No prelazak na novi sustav akademskog stupnjevanja mogao bi znaciti i neke prednosti. Tako se na primjer racuna s time da ce njemacka sveucilista postati privlacnija za strane studente jer ce struktura studija biti slicna studiju u inozemstvu. Osim toga, to ce omoguciti i skracenje studija i vece priblizavanje praksi. No da to nece biti bas tako lako, pokazuje se na primjeru studija anglistike, pojasnajva Dr. Lilo Moessner s katedre anglistike u Aachenu: "Cesto se takvo pitanje postavlja na potpuno pragmaticnoj razini: na primjer- od nas se trazi da studente naucimo strucnu terminologiju. Ja bih onda htio upitati. a koju strucnu terminologiju? Nasi ljudi to traze u sustavu obrazovanja odraslih, u turizmu, u bibliotekama i u menagementu."

Ukoliko se u studiju ekonomije uspije studij pribliziti praksi, onda to apsolventima znatno olaksava ulazak u svijet zaposlenih. Puno se raspravlja i o pitanju treba li se postizanje drugog stupnja M.A. – Masters of Arts, omoguciti samo najboljim studentima stupnja B.A.

"Ne smijemo zapostaviti stupanj Master of Arts, zbog toga sto su sveucilista ustanove koje se bave istrazivanjem i nama je potreban znatan udio visoko obrazovanih mladih ljudi. Ako ce samo 20 posto svih studenata sa stupnjem Bachlor steci i stupanj Master, onda ce nasa svucilista uskoro opustjeti – to znaci onda vise ne trabamo ni nastavno osoblje koje radi na istrazivanjima," smatra Rüdiger Ahrens.

Jedan od ciljeva prestrukturiranja studija je i taj da se veci dio studenata koji steknu stupanj Bachlor sto je moguce prije ukljuci u trziste rada. "Na visi Master stupanj nece moci biti primljeno tako pouno studenata, buduci da su sredstva vrlo ogranicena. To je sigurno politicka odredba," smatra Dr. Kohl.

Tu tezu potvrdjuje i vlada savezne zemlje Sjeverne Rajne- Westfalije koja namjerava 80 posto sredstava uloziti u studij nizeg stupnja, a svega 20 posto u stupanj Master. Vrijeme ce pokazati da li je opravdan strah profesora koji smatraju da takve odluke snizavaju kakvocu studija, te da se akademske vrijednosti ne mogu posredovati na odgovarajuci nacin. Studenti se pak nadaju da ce im medjunarodno standardizirani akademski stupnjevi pomoci studiranje na visokoskolskim ustanovama u inozemstvu, kao i nalazenje posla na medjunarodnom trzistu rada.