1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Uvelo "Libijsko proljeće"

Tri godine nakon rušenja režima Moamera el Gadafija u narodu Libije vlada velika nesigurnost. Pod velikim pritiskom javnosti parlament je najavio nove izbore, ali je neizvjesno kada će se oni održati.

Trogodišnjica svrgavanja Gadafijevog režima i početak puta ka demokraciji je trebao biti povod slavlju u Libiji. Ipak, mnogi građani ove zemlje nemaju razloga za slavlje. Početna euforija je brzo nestala. Naoružane milicije i dalje djeluju bez straha za posljedice, a neizvjesno je i provođenje plana političkih reformi koji je usvojen još 2011. Već tjednima prosvjednici traže raspuštanje parlamenta. Oni prebacuju poslanicima nesposobnost i zloupotrebu službenog položaja.

Parlament podijeljen u dva tabora

Situacija je ozbiljna. Politička kriza je dosegla vrhunac. U parlamentu koji je izabran 2012. suprotstavljena su dva tabora. S jedne stane su tu islamisti i revolucionari, koji traže više prostora za religiozno djelovanje i za veći utjecaj nekadašnjih ustanika. S druge strane su tu nacionalisti i liberali. Oni žele zadržati politički "status quo" i ograničiti utjecaj Muslimanske braće.

proslava Dana revolucije u veljlači

Slavlje ali bez osnove - proslava Dana revolucije u veljlači

Podjela je počela kada je usvajan zakon o izolaciji članova bivše vlade iz političkog života, što su ratne milicije i nametnule početkom 2013. One su tada blokirale državni parlament. Trenutno se sporovi vode oko sadašnje vlade koja nastoji blokirati "islamističke struje". Osim toga postoji i spor oko Nacionalnog kongresa, kojem su sami poslanici produžili mandat kratko uoči njegovog isticanja 7. veljače.

Ugrožen opstanak društvene zajednice

Ove podjele ne ugrožavaju samo političku stabilnost Libije, nego i opstanak cjelokupne zajednice. Osnovni razlog za to je umiješanost političara u korištenje vojne sile. Oba tabora su do sada više puta posezala za uslugama naoružanih milicija kako bi izvršila politički pritisak na državnoj razini.

Tako su nedavno, tek što su u Tripoliju uklonjene državne zastave istaknute u čast godišnjice revolucije, uslijedile akcije milicija. Komandant brigade Kuakaa, Otman Meligta, izdao je priopćenje: "Nacionalni kongres je od 7. veljače nelegitiman i mora predati ovlaštenja Vrhovnom sudu. Zastupnici koji u roku od pet sati ne podnesu ostavke, bit će uhićeni!" Simpatizeri brigade Kuakaa, ali i brigade Savaik potječu iz malog, ali utjecajnog mjesta Zintan, koje je uporište liberalne stranke. Stoga se ovo priopćenje i promatra kao "šahovski potez" liberala.

Tvrdnje liberala kako nemaju ništa s ovim prijetnjama su neuvjerljive. Pogotovo zato što je komandant brigade Othman Meligta rođeni brat lidera liberala Abdelmadžida Meligte. Naknadno produženje petosatnog ultimatuma zastupnicima pojačalo je dojam da se ne radi o nesmotrenoj izjavi komandanta milicije nego o proračunatom političkom potezu.

Sa stanovišta liberala, krizna vlada koju bi kontrolirao Vrhovni sud bi bila poželjna. Na taj način bi se privremeno iz političkog života isključila oporba. Snage okupljene u gradu Misrata, bliske islamističkim krugovima, odmah su najavile da će, "ako bude potrebno, oružjem braniti demokraciju".

Promatrači već upozoravaju da bi, ako ne bude dogovora, mogao izbiti rat milicija za prevlast u Tripoliju.

Ustav na meti političara

Usred krize građani Libije su 20. veljače birali i Ustavotvornu skupštinu. Njeni članovi bi u roku od četiri mjeseca trebali da izraditi prijedlog novog ustava koji bi odredio konačnu državnu formu Libije.

Izbori u Libiji

Odaziv na izbore katastrofalan

Kako je to, zbog brojnih proturječnih zahtjeva s raznih strana, gotovo nemoguć posao, sadašnji državni vrh je već napravio plan B. Taj plan predviđa da se, neovisno od rada Ustavotvorne skupštine, biraju novi prijelazni organi vlasti. Predsjednik državnog Kongresa, Nuri Busahmain, s ovim kompromisnim prijedlogom je izašao kako bi smanjio pritisak javnosti. On je rekao da će se izbori "održati što je prije moguće".

Kritičari smatraju da ovo obećanje nije dovoljno konkretno. Oni strahuju da će se kriza nastaviti i da će se političari previše miješati u rad Ustavotvorne skupštine, s namjerom da u novi ustav bude upisano ono što je njima u interesu. Slab odziv birača na izbore za Ustavotvornu skupštinu od samo 12 posto ukazuje na frustraciju ali i na lošu pripremu građana za te izbore.