1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Utočište privlačno i za Iggy Popa i za Rome iz Leskovca

Navala tražitelja azila iz zemalja poput Afganistana ili Somalije ali i iz Srbije i Makedonije, natjerala je berlinske vlasti da ponovno otvore stari izbjeglički centar poznat iz doba DDR-a.

Stanovi u prihvatnom centru Marienfelde

Stanovi u prihvatnom centru Marienfelde

Berlin je oduvijek uživao ugled grada u kojem sklonište nalaze alternativci. U razdoblju kad je Njemačka bila podijeljena, u njega su se rado selili zapadnonjemački mladići koji su željeli izbjeći vojnu obvezu. Točnije u Zapadni Berlin, jer su ovom selidbom bili oslobođeni vojnog duga svojoj tadašnjoj državi - Saveznoj Republici Njemačkoj. U gradu je već tada, baš kao i danas, bujalo od umjetničke energije pa su se u Zapadni Berlin tada selili i umjetnički alternativci ili velike zvijezde iz drugih zemalja poput britanskog glazbenika Davida Bowieja ili Amerikanca Iggy Popa.

Pop-ikona Iggy Pop

Pop-ikona Iggy Pop

I drugi autsajderi

No u Berlinu su utočište nalazili i oni koje put tamo nije nanio u potrazi za umjetničkim poticajima, već čista nužda. Berlinska četvrt Marienfelde poznata je po prihvatnom logoru u Aleji Marienfelder u kojem su između 1953. i 1989. prvo utočište našli stotine tisuća Nijemaca koji su iz DDR-a pobjegli na zapad. Od 1964. godine, a posebno nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, ovo je mjesto služilo i kao prihvatni centar za Nijemce koji su se u Njemačku odlučili useliti iz zemalja istočne Europe, prije svega iz Sovjetskog Saveza. 2008. ovaj je centar konačno zatvoren, a još do nedavno Vlada je razmišljala da njegove zgrade, koje se rasprostiru na 22.000 kvadratnih metara, proda.

Izbjeglice iz DDR-a pristigli u centar Marienfelde 1958.

Izbjeglice iz DDR-a pristigli u centar Marienfelde 1958.

No zatvaranje centra pokazalo se preuranjenim i on će sada biti reaktiviran. U samo zadnja dva tjedna u Marienfelde centru se pojavilo 125 izbjeglica. U narednim mjesecima očekuje ih se na stotine.

Tijekom 2010. godine, u Berlinu je 2.000 ljudi zatražilo politički azil, a predviđanja za 2011. su mnogo veća, kažu gradske vlasti. Nakon što je bio zatvoren Marienfelde, tražitelji azila su bivali smještani u druge centre za izbjeglice koji su u međuvremenu postali pretrpani.

Kuhinja u jednom od stanova u prihvatnom centru Marienfelde

Kuhinja u jednom od stanova u prihvatnom centru Marienfelde

Jedna od prvih tražiteljica azila koja se početkom ovog prosinca uselila bila je tridesetogodišnja Razija Ghassimi iz Afganistana. Zajedno sa suprugom i troje djece, dobila je mali stan na drugom katu, za kojeg je beskrajno zahvalna jer "je to daleko od terora i nasilja u Afganistanu". U susjednoj zgradi živi Asaf A. koja je sa svoje četovoro djece stigla iz Čečenije, iz glavnog grada Groznog. "Nakon što je moj muž 2006. saznao da će biti unovačen, pobjegli smo iz Groznog i preko Moskve otišli u Poljsku", priča ona uz pomoć prevoditelja. Tri godine kasnije brak joj se raspao kad se muž zaljubio u drugu ženu. Nakon što joj je zaprijetio da će joj uzeti djecu, kaže da je s njima pobjegla iz Poljske u Njemačku. "Ako dobijem azil, namjeravam se nastaniti ovdje, naučiti jezik i pronaći posao, nema veze što. Ali u Berlinu.", kaže ova žena.

Među ljudima koji su ovamo nedavno stigli su i dvojica mladića iz Somalije, obojica u ranim dvadesetim. Oni dijele skromni stan na prvom katu u blizini glavnog ulaza u prihvatni centar. Ne žele baš razgovarati s novinarima, no jedan od njih, Jamac Iljaz kaže da mu je otac bio ubijen tijekom nasilja u Mogadishuu početkom 2010. te da je iz zemlje pobjegao iz straha od toga što mu nosi budućnost.

Koncert za Berlin Davida Bowiea ispred zgrade Reichstaga 1987. koji je privukao 60.000 posjetitelja

Tadašnji Berlin je bio oduševio Bowiea. "Koncert za Berlin" Davida Bowiea ispred zgrade Reichstaga 1987. koji je privukao 60.000 posjetitelja

Za one koji čekaju na odluku hoće li im prijava za azil biti prihvaćena vrijeme ne prolazi jednostavno. Ne smiju raditi u Njemačkoj dok se njihov status ne riješi, a vrijeme provode volontirajući na mjestima za koja dobiju posebnu dozvolu. "Mi smo sretni da smo u Berlinu", priča jedan od njih. "Berlin je dobro mjesto i ljudi su prijateljski raspoloženi. Nadam se da će nam dopustiti da ostanemo".

Diskriminacija ili potraga za boljim životom?

Murseli Ismet je Albanac, jedan iz skupine prevoditelja koje je organizacija International Bund, koja vodi ovaj centar, zaposlila u Marienfeldeu. Skoro 60 izbjeglica u ovom centru je stiglo iz Srbije, mnogi među njima su Romi. "Većina njih tvrdi da je život u Srbiji postao nepodnošljiv te da su bili podvrgnuti diskriminaciji, te da su ih vlasti često smatrale građanima drugog reda", kaže Ismet i dodaje kako malo pridošlica govori njemački pa on radi kao prevoditelj. Ismet je i sam stigao u Berlin kao izbjeglica 1990. godine, s Kosova, kad su se tamo vodile najžešće borbe.

Jednaod zgrada u prihvatnom centru Marienfelde

Prvotno ispražnjene zgrade prihvatnog centra ponovno se pune

Jedan od tražitelja azila predstavlja se samo kao Dalibor. Oženjeni glazbenik iz Leskovca kaže: "Život u Srbiji nije bio ugodan. Bilo bi mi drago kad bih mogao započeti nešto novo ovdje, i kad bi mi djeca mogla ići u berlinsku školu". No njegovi izgledi za to nisu blistavi. Većini Roma iz Srbije njemačka vlada odbija molbe za odobravanje političkog azila u roku od tri mjeseca i oni moraju napustiti zemlju.

U zemljama zapadne Europe u zadnjih je godinu dana zabilježen ogroman porast tražitelja azila iz Srbije i Makedonije, nakon što je Europska unija ukinula obavezne vize za građane ovih zemalja koji žele putovati u EU. Za tražitelje kojima odbiju molbu za azil, njemačke vlasti pretpostavljaju da se prije svega radi o gospodarskim a ne o političkim izbjeglicama.

Autori: Snježana Kobešćak/dw/Clive Freeman/dpa

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva