1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Utjecaj gena na dugovječnost

Svima su poznate priče o pradjedu koji je doživio 98 godina starosti mada je čitav život pušio i nije se kretao više nego što je bilo nužno. Takve se priče vrlo rado prenose kako bi se opravdao vlastiti nezdravi način života. No, način života ipak ima ogromni utjecaj na doživljenu starost, premda se u pojedinim slučajevima čini da presudnu ulogu igraju geni.

DNA

DNA

Upravo je to predmet istraživanja kojim se bavi takozvana GEHA studija, za koju je Europska unija izdvojila 7,2 milijuna eura. Traži se 2800 braće i sestara starijih od 90 godina, dakle oko 6000 starijih ljudi iz cijele Europe, Izraela i Kine. Oni sudjeluju u GEHA studiji, čije ime dolazi od engleskog ”Genetics of Healthy Aging”, što u prijevodu znači ”genetika zdrave starosti”. Voditelj te studije Claudio Franceschi sa sveučilišta u Bolonji objašnjava: ”To je prva velika studija o genetici dugovječnosti kod ljudi. Mi smo već istraživali genetiku kod stogodišnjaka i utvrdili da su mnoge genetske varijante povezane s dugovječnošću. Izračunali smo da na svakih dva milijuna ljudi u prosjeku postoji oko 150 braće i sestara starijih od 90 godina.” U ovom projektu sudjeluje 25 znanstvenih institucija iz 11 zemalja. U Njemačkoj je to, među ostalima, institut Max Planck za demografska istraživanja iz Rostocka, koji će obraditi sve dobivene podatke. Stari ljudi bit će ispitani o svom načinu života, razgovarat će se i s njihovim potomcima, a obavit će se i analiza krvi koju će znanstvenici testirati na oko 150.000 genetskih varijanti. Pri tome će posebna pozornost biti posvećena onim genima koji su sestrama i braći zajednički. Claudio Franceschi na temelju svojih ranijih studija već zna na koje se genetske kombinacije mora obratiti pažnja, jer prema onome što je zasada poznato, nasljedna dugovječnost ne zasniva se samo na činjenici da kod određenih ljudi nema gena koji bi mogli uzrokovati teške bolesti. Claudio Franceschi ističe: "Mi smo otkrili pojedine paradokse. S jedne strane, stogodišnjaci su od oba roditelja na određenim mjestima naslijedili iste genetske varijante. S druge strane, kod njih smo pronašli i faktore rizika za određene bolesti. To u stvari odgovara jedno drugom samo ako pođemo od toga da pojedine genetske varijante u različitim životnim razdobljima igraju različite uloge." Tako je iz istraživanja s miševima poznato da postoji određeni gen koji potiče nastanak tumora. No, ukoliko miševi iz nekog razloga ne obole od tumora, taj isti ih gen u starosti štiti od oboljenja srca i krvotoka. S druge strane, čini se da ljudima kod kojih su nastupili zdravstveni problemi tipični za starost nedostaju odlučujući geni za dugovječnost. No, Claudio Fraceschi priznaje da se dug život očito može zahvaliti čitavom spletu mnogih genetskih varijanti, koji je krajnje složen i kojeg je možda čak nemoguće razjasniti. On pri tome sliježe ramenima i kroz smijeh kaže: ”U stvari je situacija još gora, jer moramo uzeti u obzir i demografiju: gdje i kako ljudi žive, kakav je njihov socijalni status i slično. Mi ćemo prikupiti i te podatke, koje ćemo uzeti u obzir zajedno s drugim informacijama. Krajnje je teško dokučiti utjecaje svih čimbenika.” No, talijanski je znanstvenik unatoč tome i dalje optimističan. Očito opuštenost njegovih dugovječnih ispitanika polako utječe i na njega.