1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ustavne izmjene (4. dio)

Hrvatski je sabor većinom glasova prihvatio i četvrte izmjene Ustava od 1990. godine. Glavni cilj ovih izmjena u temeljni zakonski akt je omogućiti završetak pristupnih pregovora i ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Sabor

Sabor

Izglasavanju ustavnih promjena prethodila je burna rasprava i glasanje o izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojima su pripadnici nacionalnih manjina, koje čine manje od 1,5 posto ukupnog broja stanovnika, dobili dodatno pravo glasa.

Male manjine će na idućim parlamentarnim izborima imati opće biračko pravo za stranačke liste te posebno pravo glasa za zastupnike svoje manjine u Saboru. Srpskoj su zajednici zajamčena tri zastupnika u Saboru, a birati će ih temeljem općeg biračkog prava. Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina dobile su pravnu osobnost, dok će za Srbe funkciju koordinacije obavljati Srpsko narodno vijeće. Vlada je predložila da funkciju koordinacije dobije i Zajedničko vijeće općina koje obuhvaća općine s većinskim srpskim stanovništvom u Osječko- baranjskoj i Vukovarsko- srijemskoj županiji. To je, međutim, izazvalo protivljenje SDP-a i HNS-a pa je naposljetku prihvaćen amandman kojim je ZVO izbrisano iz prijedloga, ali je prihvaćen HDZ-ov prijedlog da Vlada do kraja srpnja urediti status i financiranje ZVO-a.

Zoran Milanović i Zlatko Komadina

Zoran Milanović (l.) i Zlatko Komadina

Iako je bilo najava kako će HDZ zbog pridobivanja SDP-ovih glasova, bez kojih se ne bi mogle izglasati ustavne promjene, popustiti oko odredbe o potrebnom broju glasova za raspisivanje referenduma, do toga nije došlo. Bio je to povod predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću da izjavi – „Sutra, kada budete manjina u ovom Parlamentu, mi ćemo predložiti izmjene Ustava upravo na ovakav način – da pet posto treba potpisa za referendum, pa ćemo vidjeti hoćete li onda bit protiv.“

Prijepori u sjeni drugih prijepora

Vlada je na poticaj svog koalicijskog partnera, SDSS-a, predložila da se na dijelu područja Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije formira Zajedničko vijeće općina sa svojstvom pravne osobe, a pravno uporište za to bio je Erdutski sporazum iz 1995. i vladino Pismo namjere iz 1997. godine. SDP-ovac Josip Leko izjavio je kako se tim prijedlogom izašlo izvan dogovorenog okvira o reguliranju dodatnog prava glasa te da se predloženim rješenjem zaštita nacionalnih manjina uređuje na teritorijalnom principu.

Vesna Pusić

Vesna Pusić

HNS-ovka Vesna Pusić konstatirala je i da bi se time promijenila politička arhitektura države. I SDP i HNS svoju su potporu uvjetovali brisanjem te odredbe. HDZ je na kraju odustao, a Milorad Pupovac je kazao da vidi da je „i ono što je malo – previše, te da nije bio problem priznati Kosovo“.

Prema njegovu tumačenju Erdutski sporazum ima trajnu snagu, dok su SDP i HNS tvrdili da je taj Sporazum donesen kako bi se zaustavio rat.

Ustavne promjene – neustavne?

Je li davanje dodatnog glasa tzv. malim manjinama, odnosno pripadnicima nacionalnih manjina, kojih je u stanovništvu do 1,5 posto, a ne i Srbima narušavanje Ustavom određene jednakosti građana, u ovom slučaju pripadnika nacionalnih manjina? To se pitanje postavilo i prije izglasavanja četvrtih promjena temeljnog akta zemlje. No o njemu će se Ustavni sud očitovati jedino ako netko podnese ustavnu tužbu.

Bez obzira na to pitanje, svakako će na slijedećim parlamentarnim izborima biti zanimljivo pratiti koliko će se pripadnika srpske zajednice odlučiti za biranje svojih političkih predstavnika iz neke od srpskih političkih stranaka, a koliko će ih glas dati nekim drugim političkim opcijama.

Na sljedećoj stranici: Najvažnije ustavne izmjene

Preporuka uredništva