Ustav ili (ne)što drugo?

Neposredno nakon što je Austrija preuzela predsjedanje Europskom Unijom razvila se rasprava oko Europskog ustava i to s iznenađujuće snažnim intenzitetom. Traži se odgovor na pitanje, da li je projekt europskog ustava mrtav, kako je to izjavio nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot, ili je ustavni sporazum itekako živ, kako to tvrde pojedini zastupnici u Europskom parlamentu imajući pri tome u vidu i vlastitu korist.

U tijeku rasprave oko ustava nameće se još nekoliko pitanja na koja je do sada Unija uspješno izbjegavala odgovoriti. Francuski ministar unutarnjih posova Nicolas Sarkozy namjerava europski ustav staviti tako dugo na led sve dok ne dođe do reforme institucija Europske Unije. No upravo reforma institucija ovisi o tome da li će ustav stupiti na snagu kako je to bilo predviđeno. U svojoj smjelosti Sarkozy i francuski predsjednik Jacques Chirac predlažu da skupina zemalja članica prednjači u daljnoj integraciji Europske Unije. Chirac takvu grupu naziva pionirskom skupinom, dok se Sarkozy zalaže za skupinu od šest zemalja. Takvu politiku skupine zemalja pod nazivom “Kerneuropa” ili “core Europe” u Njemačkoj zastupa ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schauble.

Ovakva rasprava o europskom ustavu mogla bi izmaći kontroli. Nije od velike pomoći da Europska komisija izbjegava dati jasne izjave i zauzme jasno stajalište oko tako važnog pitanja kao što je Europski ustav. Sada više niti kod austrijskog predsjedništva i kancelara Schussela nije sasvim jasno, kamo zapravo put vodi, jer je Schussel pod pristikom svojeg koalicijskog partnera. Osim toga finska predsjednica Tarja Halonen izrazila je svoje iznenađenje da Schussel ipak namjerava oživiti proces ustavnog sporazuma, a da je prije toga davao drukčije znakove. Unutar Europske Unije sada je potrebno donijeti brze odluke i odgovore na spomenuta pitanja ukoliko se ne želi riskirati da na scenu stupe centrifugalne snage.