Usprkos besparici i dalje se novac baca kroz prozor

Euro tu euro tamo, i kada se sve zbroji što su revizori predložili gdje bi se samo za 2002. godinu moglo uštedjeti skupile se dobre dvije milijarde eura. Predsjednik tog saveznog ureda Dieter Engels zadovoljan je što su njihove primjedbe oni koji donose političke odluke ozbiljno shvatili. "Kod više do 90 posto naših primjedaba uspjeli smo uvjeriti Bundestagov Odbor za reviziju", rekao je Engels. Općenito bilježi se manje slučajeva gdje su novci poreznih obveznika spiskani, no revizorima se čini da je političare i birokraciju prije sila natjerala na racionalnije korištenje javnog novca – jer su proračuni postali vrlo kratki. No, svejedno je bilo promašenih investicija, do kojih je došlo zbog nerealnih planova, nedostatne kontrole uspješnosti i nedovoljne odvažnosti da se projekti zaustave ili korigiraju. Ovdje je jedan od glavnih grešnika bilo upravo Ministarstvo financija, a najveći gaf bila je proizvodnja kovanica marke i pfenniga neposredno prije uvođenja eura. Ogromne količine nekorisnog sitniša zatim su morale biti uništene. Da se bolje planiralo, samo ovdje su se mogli uštedjeti dvoznamenkasti milijunski iznosi.

Još banalnije je novac izgubljen zbog rupa u zakonu, a Dieter Engels objašnjava i kako: ”Za dodjelu jednog velikog vojnog naloga za izviđački satelitski sustav stigle su dvije ponude. Ponuđači su na temelju pouzdanih obećanja svaki svojoj financijskoj upravi mogli dati dokaze za eventualno oslobađanje od poreza na promet njihovih usluga. Financijska uprava zadužena za sjevernonjemačko poduzeće potpuno ga je oslobodila poreza, budući da je mjesto gdje pruža usluge u svemiru. Tako su savezna i pokrajinska razina izgubile porezni prihod od 47 milijuna eura."

Revizor je financijskoj službi objasnio da je za porez na promet mjerodavno mjesto na kojem se usluga predaje korisniku, dakle u tom je slučaju ono ipak na Zemlji i to čak u Njemačkoj. Tek nakon toga se uvodi kontrolni postupak kojim će se pokušati izbjeći ovakve greške.

Bundeswehr je osobito pod povećalom Saveznog revizorskog ureda – u njegovoj su floti, recimo, četiri zrakoplova koja nikome ne trebaju, ali koja godišnje stoje 16 milijuna eura. Neuspješno je prošao i projekt izviđačkih letjelica za elektronsko vođenje rata, što je drugim riječima značilo da je u koš bačeno gotovo sedamnaest i pol miljunua eura. I Služba za tehničku pomoć povukla je za nos Ministarstvo unutarnjih poslova – revizor je utvrdio da je poglavito u akcijama na Kosovu neopravdano ukalkulirano gotovo 35 milijuna eura. Ministarstvo unutarnjih poslova ne može objasniti ni jesu li dva i pol milijuna eura godišnje namijenjeni za pomoć njemačkoj manjini u istočnoj Europi stizali do onih za koje su bili namijenjeni, kako bi im se olakšao ostanak u zemljama u kojima se nalaze.

Kupovine zemljišta i nekretnina bez prijeke potrebe i dalje su prisutne – Engels se i ovoga puta dotaknuo primjera iz Đenove, gdje je ministarstvo vanjskih poslova za njemačku školu kupilo zemljište koje je svojedobno koštalo više od četiri i pol milijuna eura: "Stvarna potreba za tim zemljištem naime nije postojala. Čak je i broj učenika koji govore njemački bio u opadanju. Nastojanja da se zemljište proda na dražbi do danas su ostala bezuspješna. No, Ministarstvo vanjskih poslova ne mora izvještavati samo o tom slučaju, nego i o tome kako napreduje s potrebnom temeljnom reformom upravljanja nekretninama u inozemstvu.”

Revizorima se uopće ne sviđa najava ministra financija Hansa Eichela da će prihode od privatizacije Njemačkih pošta i Telekoma uvrstiti u proračunske prihode, umjesto da ih iskoristi za otplatu dugova. Država ionako duguje bilijun i 300 milijardi eura.

Ubuduće će revizorima posao biti složeniji, jer - kako je istaknuo i sam Engels - sve je teže postalo otkriti krupne ribe. Ova kontrolna ustanova sada će imati priliku i pokazati se i to na predmetima koji su upravo u obradi: skandal oko cestarine za teretnjake i skupe vile koje stoje na raspolaganju vodećim ljudima Bundesbanke.