1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Uspješna integracija se isplati

Koliko će njemačku državu stajati prihvat izbjeglica? Zaklada Heinricha Bölla pozabavila se tim pitanjem i došla do zaključka da useljavanje može biti korisno.

DW: Gospođo Schulte-Basta, broj stanovnika Njemačke raste, ali ne zbog rađanja djece nego zbog dolaska izbjeglica. Je li to dugoročno gledano pozitivno za gospodarstvo i javne blagajne ili će nas to na kraju skupo stajati?

Dorothee Schulte-Basta: Izgleda da je izazov prihvata izbjeglica, čisto financijski gledano, moguće svladati. To se pokazuje osobito kod usporedbe troškova demografskog zaokreta. Za našu studiju smo dali izračunati troškove različitih scenarija. Čak i u najgorem zamislivom slučaju neuspjele integracije za domaće stanovništvo nastaju dodatni troškovi od maksimalno 86 eura po glavi stanovnika i godini. Troškovi koji nastaju usljed zaduženja državnog proračuna i starenja stanovništva iznose trenutno 1.154 eura po glavi stanovnika i godini.

K nama ne dolazi mnoštvo kirurga i inženjera koji bi odmah mogli biti zaposleni. Mnogi od onih koji dolaze su jako loše obrazovani ili nikako. Može li se te ljude, prema vašim izračunima, u roku od deset godina osposobiti za razna zanimanja?

Mi to nismo tako računali. Mi smo uzeli kao osnovu registracijske podatke Saveznog ureda za migraciju i izbjeglice iz 2008. godine i usporedili ih s njemačkim stanovništvom. Osim toga doveli smo u relaciju stupanj obrazovanja domaćeg stanovništva i izbjeglica. Pritom smo pretpostavili da se izbjeglice kvalificiraju najmanje onako dobro kao domaće stanovništvo s niskim stupnjem obrazovanja, dakle bez završene izobrazbe.

Dorothee Schulte-Basta

Dorothee Schulte-Basta

Ono što znamo jest da među ljudima koji dolaze k nama 35 posto ima završenu gimnaziju ili visoku školu. U to pripada i zanatsko obrazovanje. Tu nam jako pomažu podaci Saveznog ureda za migracije i izbjeglice. Ovisno o podrijetlu, tu postoje razlike. Primjerice, 50 posto Sirijki i Sirijaca imaju završenu gimnaziju ili fakultet. Naravno, ima i onih koji nemaju nikakve završene škole. Kod zanatskog obrazovanja osim toga ne može se polaziti od toga da većina ima završen zanate kakvi su uobičajeni u Njemačkoj. I to se mora jasno reći.

2015. je više od milijun izbjeglica došlo u Njemačku. Ove i idućih godina će broj izbjeglica biti vjerojatno manji. Mora li 2015. ostati iznimka da bi prvotna humanitarna pomoć dugoročno donijela dobitak gospodarstvu, državi i društvu?

Teško je davati prognoze. Koliko će ljudi doći 2016? Koliko će ih ostati? To ne možemo predvidjeti. Zato smo 2015. uzeli kao scenarij. Milijun izbjeglica koji ovamo dolaze i ostaju, to je bila osnova za naše izračune.

Što politika mora učiniti kako bi potakla što bržu integraciju i time omogućila obrazovanje za zanimanja?

Ona mora biti stvarno brza. I potrebna je snažna politička intervencija u korist kvalifikacije - i to odmah. Naša studija pokazuje: najvažniji čimbenik za to da humanitarno doseljavanje počne donositi korist javnim blagajnama je razina stručnog obrazovanja. Još je važnija brzina procesa integracije. to znači, presudno je da ljudi budu dovoljno kvalificirani, dakle kao i domaće stanovništvo sa završenom stručnom izobrazbom. Već se raspravlja o puno ispravnih stvari. Važno je brzo i snažno intervenirati. To se isplati.

Dorothee Schulte-Basta je referentica za socijalnu politiku Zaklade Heinricha Bölla u Berlinu.

Intervju vodio Volker Wagener

Preporuka uredništva