1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Uskrsni marševi za mir

I ove godine su u Njemačkoj održani uskrsni marševi mira. Marševi su održani u 70 gradova, a glavne teme su bile: ratovi u Iraku i Afganistanu kao i svijet bez nuklearnog oružja, što je nedavno predložio i Barak Obama.

Masa ljudi s transparentima i zastavama u duginim bojama

Uskrsni marš s 10.000 sudionika protiv izgradnje vojnih objekata kod Wittstocka u Brandenburgu

Za Uskrs 1958. godine nekoliko tisuća ljudi krenulo je iz Londona prema 80 kilometara udaljenom Aldermastonu, malom mjestašcu u kojem se nalazio nuklearni istraživački centar britanske vojske. U vrijeme najžešćeg hladnog rata su demonstranti, predvođeni dvostrukim nobelovcem Sir Bertrandom Russelom, tražili nuklearno razoružanje - kako na istoku tako i na zapadu. Bio je to trenutak rođenja antiratnih uskrsnih marševa, pronađen je novi oblik javnog izražavanja prosvjeda. Dvije godine kasnije, prvi uskrsni marš krenuo je i u Njemačkoj.

Sve je počelo s naivnim zanesenjacima

Dječak napuhuje balon s natpisom na njemačkom: Bomba mora biti maknuta

Uskrsni marš 1963. u Frankfurtu protiv atomskog naoružanja

Kada su 1960. godine njemački pacifisti za Uskrs krenuli prema Berggen-Hohneu, gdje se nalazio poligon američke vojske na kojem su testirane nove rakete tipa Honest-John, pogodne za prenošenje nuklearnog oružja, oni su smatrani marginalcima i naivnim zanesenjacima, prisjeća se Andreas Buro, jedan od organizatora prvog marša, a kasnije profesor politologije na Frankfurtskom sveučilištu: "To je tada za nas bio veliki napor. Ljudi su nas dočekivali s podsmjehom dok smo mi četiri dana išli s našim transparentima kroz različita mjesta, do tog poligona u Bergen-Hohneu."

S vremenom je pokret rastao, a uskoro su mu se priključile antiratne grupe iz čitave Zapadne Njemačke. Bilo je to šaroliko društvo: od lijevih pacifista do desnih konzervativaca, od crkvenih do sindikalnih organizacija. Ta pomiješanost je bila nešto novo.

Početak osamdesetih - zlatno doba uskrsnih marševa

Gomila ljudi sa zastavama u duginim bojama

Nekoliko stotina ljudi prosvjedovalo je za Uskrs 2003. u Münchenu protiv rata u Iraku

Istovremeno je iz godine u godinu rastao broj sudionika - od početnih 300 do 300 000 krajem šezdesetih. Grupica zanesenjaka pokrenula je lavinu iz koje je nastao čitav pokret, široki socijalni pokret, stranački neovisan. Razvila se nova, šarena prosvjedna kultura. S vremenom je proširen i spektar tema: nije se više govorilo samo o razoružanju, već se zahtijevalo i više demokracije, pojavile su se ekološke i feminističke teme.

Vrhunac uskrsnih marševa u Njemačkoj bio je početkom osamdesetih, kada je nekoliko stotina tisuća ljudi prosvjedovalo protiv razmještanja novog nuklearnog oružja i raketa kratkog dometa. Jedan od rezultata je bio i nastanak stranke Zelenih. Ona je, međutim, svoje pacifističke korijene u međuvremenu napustila, objašnjava Mani Stenner iz Koordinacijskog odbora mirovnih inicijativa: "Zeleni imaju svoje korijene u novim socijalnim pokretima za zaštitu okoline, i feminističkim, ali prije svega u mirovnom pokretu. Oni su to svoje porijeklo, međutim, izdali kada su 1998. godine pristali sudjelovati u ratu u Jugoslaviji. Oni više nisu dio pokreta."

Izašli iz mode

Muškarac s gitarom predvodi povorku

Uskrsni marš 1982. godine: 65 kilometara duga povorka hodala je tri dana od Duisburga do Dortmunda

Danas na uskrsnim marševima širom Njemačke sudjeluje sve manje ljudi. Mirovni pokret je odavno pronašao druge metode djelovanja i prosvjeda. Ali kada se situacija opet zaoštri, mirovnjaci lako mogu mobilizirati mase. Pokazalo se to prije šest godina kada se prosvjedovalo protiv rata u Iraku, napominje Stenner: "Naš svakodnevni rad nije spektakularan, o tome se ne izvještava u dnevniku. Ali kada se pred vratima pojavi nova ratna prijetnja, uskoro možda u Iranu, mi smo u stanju za pola dana koordinirati akcije širom zemlje, tiskati letke i u Berlinu skupiti 500.000 ljudi".

Autor: Zoran Arbutina

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva