1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Uskoro uvođenje cestarina u njemačkim gradovima?

U Njemačkoj je ponovno na dnevni red stigla diskusija oko eventualnog uvođenja plaćanja cestarina za gradove. Time bi se popunile prazne blagajne i popravile ceste i ulice. Pa ipak, mnogi su protiv toga.

12 eura na dan plaćaju Britanci ukoliko se osobnim automobilima nesmetano i neograničeno žele kretati ulicama Londona. Cestarinu za gradove već duže vrijeme moraju plaćati i stanovnici švedskih gradova kao i Rima. U Njemačkoj ona do sada nije postojala, ali prazne gradske blagajne ponovno su potakle raspravu o njezinom uvođenju.

Novi izvor novca

Na posljednjoj konferenciji njemačkih pokrajinskih ministara prometa u Cottbusu, zaključeno je pravo gradova i općina da sami ispitaju mogućnosti uvođenja plaćanja cestarina za gradove. „Političari su sada prisiljeni pronaći nove izvore zarade, odnosno, novca“, argumentirao je predsjedavajući spomenute konferencije, brandenburški ministar za infrastrukturu Jörg Vogelsänger. Najnovije brojke mu doista i daju za pravo: diljem cijele Njemačke trenutno nedostaje sveukupno više od sedam milijardi eura za izgradnju i održavanje cesta, ulica, željezničkih pruga i vodenih puteva.

Međutim, već se sada čuju komentari vezani uz moguće negativne posljedice uvođenja novih pristojbi za vozače automobila. „To ne bi bilo fer prema vozačima budući da oni već sada plaćaju porez na osobna vozila, porez na gorivo kao i za mnoga druga korištenja cesta. Država godišnje od njih sveukupno ubire oko 53 milijardi eura. Da usprkos tome u blagajnama nedostaju nove milijarde, prije svega za izgradnju cesta, to leži u neispravnoj raspodjeli novca“, mišljenje je primjerice Herberta Schultea iz Saveza srednjih poduzetnika.

Za manje gradove poput Bonna se uvođenje cestarina ne bi isplatilo

Za manje gradove poput Bonna se uvođenje cestarina ne bi isplatilo

Tunel u Norveškoj

Slično kao sada u Njemačkoj, raspravljalo se u 80-tim godinama i u Norveškoj. „U Oslu i Bergenu su primanja od cestarina za gradove korištena u prvom redu za izgradnju cesta, te prije svega – tunela. Naime, u zemlji kao što je Norveška, koja ima mnogo brda, potrebni su i mnogi tuneli“, objašnjava stručnjak za promet profesor Heiner Monheim. Tuneli su izgrađeni a Norvežani su se u međuvremenu navikli na plaćanje cestarine u gradovima.

Međutim, može li se doista norveški model prenijeti na Njemačku?

Profesor Monheim je skeptičan i kaže kako su razlike između ove dvije zemlje velike. „Gradovi u Norveškoj su vrlo udaljeni jedni od drugih. To znači da trgovci u pojedinim gradovima ne konkuriraju jedni drugima. U Njemačkoj je to drugačije. Plaćanje cestarine imalo bi posljedica u prvom redu za male obiteljske trgovine. One su se već jednom naime morale iznova orijentirati i prolaziti kroz krize: u 50-tim godinama kada je u središtima gradova uvedeno plaćanje parkiranja za osobne automobile. Kupci su tada jednostavno počeli mijenjati trgovine u kojima su do tada kupovali i izabirati one u čijoj blizini nisu morali plaćati parking“, objašnjava Monheim.

Tübingen: jedan euro za svaku vožnju

Znak upozorenja na londonskim ulicama

Znak upozorenja na londonskim ulicama

Pa ipak, pojedini njemački gradovi, odnosno, njihovi gradonačelnici već sada planiraju uvođenje plaćanja cestarine u gradovima. Primjerice, gradonačelnik Tuebingena, Boris Palmer. Prema njegovom mišljenju bi svaki dolazak u središte grada, vozače stajao jedan euro. To bi, kako kaže, njegovom gradu donijelo dodatnih 20 milijuna eura koje bi se mogli uložiti u bolju i širu autobusnu mrežu kao i izgradnju cesta. „No, to nije ipak samo tako. Savjetujem ovog gradonačelniku da još jednom provjeri računicu. Naime, u tom slučaju bi morali biti izgrađeni i razni kontrolni mehanizmi, nove uprave i slično. Nisam baš siguran da bi se to za manje gradove isplatilo”, kaže prometni stručnjak professor Michael Schreckenberg.

Drugim riječima, kako će na kraju odlučiti same pokrajine, hoće li uvesti plaćanje cestarina ili ne, to će se vidjeti tek u slijedećim mjesecima. U svakom slučaju se može reći da bi veliki gradovi poput Berlina ili Münchena od ovih cestarina mogli profitirati. Glavni grad Velike Britanije, London je naime samo 2010. godine zaradio tako više od 183 milijuna eura. Plaćanje cestarine je ovdje u svakom slučaju donijelo mnogo toga pozitivnog; osim novca u gradske blagajne, promet u središtu grada se smanjio, smanjili su se zastoji a porasla je životna kvaliteta stanovnika.

Preporuka uredništva