1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Uredi za zapošljavanje mogli bi bolje raditi svoj posao

Njemački oporbeni političari kritiziraju vladu da je središnji Ured za zapošljavanje previše centraliziran a njegovi dužnosnici nedovoljno fleksibilni da bi na pravi način reagirali na promjene na tržištu rada.

Redovi pred šalterima Agencije za zapošljavnje u Leipzigu

Redovi pred šalterima Agencije za zapošljavnje u Leipzigu

Gospodarske udruge u političke stranke u Njemačkoj oštro su kritizirale rad Savezne agencije za zapošljavanje. "Kako bi se ponuda i potražnja na tržištu rada bolje koordinirala, agencije i uredi za zapošljavanje moraju poboljšati svoje usluge savjetovanja i posredovanja nezaposlenih", upozorio je predsjednik Savezne organizacije udruga njemačkih poslodavaca Dieter Hundt.


Potražnja za zaposlenima unatoč krizi


Iako je Savezna agencija za rad postigla napredak, poduzeća se svejedno "previše često" žale "da im ponuđeni kandidati ne odgovaraju zahtjevima za određeni posao", rekao je Hundt. Unatoč tome što vlada kriza, mnoga poduzeća traže nove zaposlenike i ne mogu u dovoljnoj mjeri i na zadovoljavajući način popuniti prazna radna mjesta, dodao je on. Tako njemačkom gospodarstvu, unatoč krizi, u tehničkim zanimanjima nedostaje više od 60.000 stručnih radnika.

Predsjednik Savezne organizacije udruga njemačkih poslodavaca Dieter Hundt

Predsjednik Savezne organizacije udruga njemačkih poslodavaca Dieter Hundt

Oporbeni političari kritiziraju vladu da je središnji Ured za zapošljavanje, koji je smješten u Nürnbergu , previše centraliziran a da su njegovi dužnosnioci nedovoljno fleksibilni da bi odgovorili na pravi način na promjene na tržištu rada. Stoga mu se mnogi poslodavci uopće više ni ne obraćaju, tvrde kritičari postojećeg sustava. Nedjelotvornost dužnosnika u uredu za zapošljavanje osiguranike nepotrebno stoji novaca i smanjuje njihove izglede da pronađu novi posao. U srpnju je u Njemačkoj službeno zabilježeno oko tri i pol milijuna nezaposlenih.


Do pravih brojki gotovo nemoguće doći


Otkriti koliko radnih mjesta ima slobodnih nije baš jednostavan posao. Niti jedan poslodavac nije obvezan svoja slobodna mjesta prijaviti Saveznoj agenciji za rad. Stoga njeni redoviti mjesečni izvještaji ne odražavaju potpuno točno stanje. Većina poslodavaca ipak prijavljuje svoja prazna radna mjesta, pa ona svejedno predstavljaju najvažniju poznatu statistiku za to polje. Agencija za zapošljavanje pri tome razlikuje dvije vrste slobodnih radnih mjesta: subvencionirana i nesubvencionirana. Nesubvencionirana radna mjesta najbolje ilustriraju stvarno stanje, jer ona zapravo predstavljaju potražnju na "prvom tržištu rada". Ta "normalna" mjesta zapravo su ona s "normalnim" ugovorom koji uključuje i obavezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Tu se ne ubrajaju sezonski poslovi ili ograničeno radno vrijeme. U ljeto prošle godine prema službenim statistikama ih je bilo 400.000.

Uz to postoje i slobodna radna mjesta koja potpomaže Agencija za zapošljavanje. Njih ima oko 190.000. U njih se ubrajaju privremeni ili prilagođeni poslovi, kao što su tzv. "1 Euro Jobs" (poslovi za 1 euro), za koje zaposleni dobivaju tek simboličnu naknadu koja nema veze s pravim tarifnim ugovorima ali kojima Vlada pokušava nezaposlenima pružiti priliku da barem nešto rade i tako ne budu potpuno isključeni iz radnog procesa. Računa se da praznih mjesta koja se nude na državnoj burzi te na različitim privatnim burzama rada sveukupno ima nešto manje od milijun i sto tisuća. Traže se prije svega dobro i visoko kvalificirani radnici.


Autor: ARD/ sk

Odg. urednik: N.Kreizer

Preporuka uredništva