1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Uragan je pogodio sve nas

Uragani, na sreću, ne pogađaju Europu i naravno da se ništa ne može mjeriti sa stotinama žrtava, stotinama tisuća beskućnika i milijunima onih koji trebaju pomoć. Ali „Katrina“ je itekako pogodila i sve nas – ako smo ovog tjedna poželjeli napuniti spremnik za gorivo u automobilu.

20 naftnih platformi u Meksičkom zaljevu je nestalo, a mnoge su oštećene.

20 naftnih platformi u Meksičkom zaljevu je nestalo, a mnoge su oštećene.

U jedan mah rafinerije su podigle cijenu benzina za osam centi, tako da litra „supera“ stoji oko 1,40 eura (10,40 kuna). Jer, Meksički zaljev, na kojega se obrušio uragan, je žila kucavica opskrbe naftom Sjedinjenih Američkih Država. A upravo taj zaljev, čije je podmorje bogato i naftom i plinom, je najčešći cilj uragana koji nastaju ispred obale Afrike i svoju razornu snagu dosežu pred Karipskim otočjem. Obično pogađaju vanjski rub – Floridu, Kubu, Bahame ili Haiti – ali „Katrina“ je bila nešto posebno: poharala je upravo Meksički zaljev kojim plutaju stotine naftnih platformi i udarila na obalu Mississippija i Louisiane, gdje nije samo unesrećila na milijune ljudi, nego razorila i na desetke rafinerija, postrojenja za prekrcaj nafte i naftovode praktično svih velikih naftnih kompanija koje crpe naftu u Meksičkom zajevu. Rezultat je porazan: najmanje 20 naftnih platformi je nestalo u oluji – neke su vjerojatno potonule, neke su se vjerojatno otrgle sa sidrišta i možda se još pronađu barem neki njihovi dijelovi. Neke platforme su još bile u luci, a njih je podivljalo more i vjetar pretvorio u gomilu starog željeza. Koncern „Shell“ je osobito teško pogođen, jer je i najveći proizvođač u toj regiji – ozbiljno je oštećena njegova gigantska platforma „Mars“, koja je sama proizvodila 220 000 barela nafte svakog dana, a onda još i 6,5 milijuna metara prostornih plina. Još i gore od oštećenja „Marsa“ su štete na platformi „WD 143“: ona sama, doduše, ne crpi ni litru nafte, ali je ključna u složenom tehnološkom postupku prebacivanja i transporta nafte.

Uragan tešku situaciju učinio još težom

Sve u svemu: „Katrina“ je onesposobila oko četvrtinu od ukupne količine nafte koja stiže iz Meksičkog zaljeva, a pustošenje preko plantaža rafinerija smanjilo je za 10 posto moguću preradu te nafte. Fadel Gheit, stručnjak za naftu bankarske kuće Oppenheimer & Co.: „Ova oluja je ionako tešku situaciju učinila još težom. Imamo tako malene zalihe i tako veliku potražnju, a postrojenja su već i prije bila iskorištena do samih granica. I u toj situaciji je onda došao ovaj ogroman uragan.“

Doista: Sjedinjenje Države su već i prije imale problema sa često zastarjelim i neučinkovitim rafinerijama, tako da su svake godine uvozile 40 milijuna tona benzina iz inozemstva, a od toga preko polovinu – 25 milijuna – iz Europe. To je otprilike onoliko koliko potroši čitava Njemačka u godinu dana. Zato nije čudo da su cijene nafte i benzina skočile nebu pod oblake, iako možda ne treba vjerovati svakom uzdahu naftnih kompanija koje upravo zbog visokih cijena benzina iskazuju rekordne dobiti. Ali naravno, u slučaju katastrofe kao što je ova, i kada imaju dobar razlog, radije će udariti po džepu potrošače, nego svoje dioničare. Cijena nafte se zato samo privremeno popela na preko 70 dolara po barelu, jer je Washington najavio da će posegnuti za svojim strateškim naftnim rezervama. U bivšim rudnicima soli SAD ima oko 700 milijuna barela nafte za kojima su posegli posljednji puta nakon jednog drugog uragana, prošlogodišnjeg „Ivana“. To je, doduše, nešto smirilo histeriju na tržištu nafte, ali se i nacionalne rezerve moraju popuniti, čim cijena padne.

  • Datum 01.09.2005
  • Autor Anđelko Šubić
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZOv
  • Datum 01.09.2005
  • Autor Anđelko Šubić
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZOv