1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Upitna studija OECD-a o obrazovanju

Najnoviji izvještaj OECD-a kritizira učinak njemačke obrazovne politike. Ali, u Berlinu gotovo da nema reakcija na zaključke tog izvještaja. OECD ne razumije obrazovni sustav u Njemačkoj, tvrde njemački političari.

Berlin/ ARCHIV: Ein Zweitklaessler meldet sich in Berlin an einer Neukoellner Grundschule im Tuerkischunterricht (Foto vom 12.02.08). Am Dienstag (11.09.129 stellt die Organisation für wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung (OECD) ihren Bericht Bildung auf einen Blick 2012 vor. (zu dapd-Text) Foto: Sascha Schuermann/dapd

OECD Deutschland Bildung Studie

Izvještajem o obrazovanju za 2012. godinu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) obuhvatila je sasvim novi indikator mjerenja, kojim se utvrđuje i uspoređuje kvaliteta sustava obrazovanja. Taj indikator zove se „međugeneracijska obrazovna mobilnost“. Da bi se taj pojam razumio, trebalo bi pogledati što kažu brojke. Na primjer, u Njemačkoj 20 posto „novoodraslih građana“ ima bolje obrazovanje od svojih roditelja, a 22 posto lošije. Te vrijednosti su niže od prosjeka zemalja članica OECD-a, koji je na razini od 37 posto (bolje) i 13 posto (lošije).

Brojke koje proizlaze iz ovogodišnjeg Izvještaja o obrazovanju za državnu tajnicu u Saveznom ministarstvu obrazovanja Corneliu Quennet-Thielen nisu prihvatljive. „Nacionalni izvještaj o obrazovanju nudi neke druge brojke“, kaže državna tajnica. U tom izvještaju se govori o 40 posto bolje obrazovane djece i 13 posto lošije. Međutim, mnogo kompleksnije pitanje na kojem u Berlinu inzistiraju glasi: je li jedan školovani optičar zbog svoga obrazovanja manje vrijedan nego jedan akademičar?


Studira za frizera?

Ministrica gospodarstva i kulture Donje Saske Johanna Wanka (CDU), obrazovna direktorica OECD-a Barbara Ischinger i državna tajnica u saveznom ministarsvu obrazovanja i znanosti Cornelia Quennet-Thielen (s lijeva na desno)

Kritike OECD-ovog izvještaja

I na osnovi kvote koja govori o broju novih studenata, bilo da je riječ o fakultetima ili višim školama, Njemačka je ispod prosjeka OECD-zemalja, koji je na razini od 61 posto. U Njemačkoj se govori o svega 42 posto, a na začelju te liste su Australija, Island i Portugal.

Spor oko zaključaka izvještaja OECD-a, u kojem se tzv. „akademska kvota“ u Njemačkoj umanjuje, nije ništa novo. Quennet-Thielen smatra da toj organizaciji nedostaje razumijevanje za dvostruki obrazovni sustav u Njemačkoj. Ne mogu se samo završena gimnazija i studij smatrati dobrim obrazovanjem. „OECD na to gleda drugačije. Samim tim njihova kritika nije na mjestu, jer se stalno ponavlja.“

Zanimanje za njemački školski sustav iz južne Europe i zemalja u razvoju raste pa njemačka obrazovna politika ne može biti tako pogrešna, kaže Quennet-Thielen. Osim toga studij je od zemlje do zemlje različit. U Velikoj Britaniji se može studirati za frizera. Je li to usporedivo s nekim njemačkim akademičarem, pita Quennet-Thielen.

Statistika pokazuje poboljšanje stanja u Njemačkoj. Jer, 2000. godine je u Njemačkoj svaki treći srednjoškolac upisivao studij, a 2011. svaki drugi. Ništa manje zanimljivi su podaci i o broju nezaposlenih među mladima, koji je u padu, tvrdi državna tajnica Quennet-Thielen. Naime, Njemačka je od lipnja ove godine i službeno zemlja Europske unije s najmanjim brojem nezaposlenih mladih ispod 25 godina - sa 7,9 posto.

Preporuka uredništva