1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Unosni medicinski turizam u Njemačkoj

Oko 250.000 pacijenata-turista u blagajne njemačkih bolnica godišnje uplate 1,2 milijarde eura. Medicinski turizam je u Njemačkoj u usponu, kaže stručnjak Jens Juszczak.

DW: Koliko medicinskih turista godišnje stigne u Njemačku?

Jens Juszczak: Svake godine se između 230 i 250 tisuća pacijenata iz 177 zemalja podvrgne u Njemačkoj nekom medicinskom tretmanu. Oko 100.000 provede nekoliko dana na klinikama. Pritom moramo razlikovati planirane i neplanirane bolničke boravke. Jer i stranci koji bivaju podvrgnuti nekom tretmanu, a u Njemačku su došli kao turisti, na proputovanju su ili službenom putu ulaze u statistike kao strani pacijenti iako nisu planirano došli u Njemačku na liječenje.

Može li se reći točno koliki je broj onih koji svjesno u Njemačku dolaze na neki tretman?

Na žalost, ne. Ali procjenjuje se da je od ukupnog broja njih 40 do 45 posto u Njemačku došlo isključivo zbog medicinskog tretmana.

Otkuda uglavnom dolaze pacijenti?

Medizintourismus in Bonn (DW/A. Rycicka)

Medicinski tursti u Bonn-Bad Godesbergu

Većina ih dolazi iz susjednih zemalja poput Poljske, Nizozemske ili Francuske. I to prije svega stanovnici pograničnih područja. Na drugom mjestu su pacijenti iz Rusije, zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza i iz zemalja Perzijskog zaljeva.

Jesu li primjetne neke promjene što se zemalja porijekla tiče?

To se svako malo mijenja. Prije par godina je težište bilo na arapskim zemljama. Treba reći da broj pacijenata iz ovih zemalja ovisi o političkim ili ekonomskim promjenama. Tako da se broj pacijenata s jedne godine na drugu može prepoloviti ili udvostručiti. Posljednjih godina je Rusija dominantno tržište. No nakon izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba se to drastično promijenilo. EU sankcije su uvelike utjecale na broj pacijenata. Već 2015. je došlo 30 posto manje pacijenata iz Rusije. Tomu treba pridodati i ostale faktore poput slabog tečaja rublje ili pada cijena nafte.

Što medicinski turizam znači u gospodarskom smislu? Kolike svote se tu obrću?

Mi računamo s tim da inozemni pacijenti njemačkim bolnicama ostvare 1,2 milijarde eura dodatnog prihoda. To je novac koji dolazi izvana, a ne iz sustava njemačkog zdravstvenog osiguranja. To je znači dodatni novac koji našem zdravstvu stoji na raspolaganju. Bolnice mogu zaposliti dodatno osoblje, nabaviti dodatne uređaje od čega koristi imaju i njemački pacijenti. No uz tih 1,2 milijarde koje odlaze direktno u zdravstvo treba još pridodati i barem još toliku svota koja ode u turizam i trgovinu.

U koje klinike odlaze pacijenti? Nisu li tu prije svega privatne klinike koje poberu najveći dio prihoda?

Sigurno profitiraju i privatne klinike, posebice ako se u njima obavlja rehabilitacija. Ali tu su i sveučilišne bolnice kao što je ona u Freiburgu ili velike gradske klinike poput Vivantis u Berlinu. To su u pravilu najatraktivnije adrese za inozemne pacijente.

Dipl.-Kfm. Jens Juszczak (Paul Bossauer)

Jens Juszczak

U kojim dijelovima Njemačke boravi najviše stranih pacijenata?

To su prije svega gradovi s velikim sveučilišnim klinikama poput Münchena ili regije Köln-Bonn-Düsseldorf. Tu treba spomenuti još i regiju Rajna-Majna i Hamburg.

Koji su zahvati najčešći kod stranih pacijenata?

U pravilu se tu strani pacijenti ne razlikuju previše od domaćih. Govorimo o ortopediji, unutarnjoj medicini, kardiologiji i kirurgiji. No postoje neke specifičnosti. Pacijenti iz bivšeg Sovjetskog Saveza se uglavnom podvrgavaju onkološkim tretmanima. To ima veze s katastrofom u Čerobilu. Pacijenti iz perzijskog zaljeva uglavnom dolaze zbog bolesti koje su povezane s neispravnom prehranom i manjkom kretanja. To je povezano s kardiologijom, endokrinologijom, okulistima i ortopedima. Pacijenti se koriste i klinikama kojih nema u njihovoj zemlji, a tu prednjače dječja neurologija i rehabilitacija.

Jens Juszczak s Visoke škole Bonn-Rhein-Sieg već godinama istražuje na području medicinskog turizma.

 

Preporuka uredništva