1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Uništava li digitalizacija radna mjesta?

"Ugrožavaju li roboti stabilno njemačko tržište rada?", pitaju pesimisti i senzacionalistički mediji. Posla će biti ali se on mijenja

Strah od promjena na radnom mjestu nije novina. Početkom 19. stoljeća su engleski tekstilni radnici bili zabrinuti zbog posljedica tadašnje industrijske revolucije, što je kulminiralo ciljanim uništavanjem strojeva od strane razjarenih radnika. Tridesetih godina prošlog stoljeća je britanski ekonomist John Maynard Keynes upozoravao na opasnost "tehnološke nezaposlenosti", za koju je tada rekao da bi se mogla jako proširiti.

U knjizi "Kraj rada", objavljenoj 1995., američki ekonomist Jeremy Rifkin piše da su u industriji rastom produktivnosti u razdoblju od 1975. do 1995. nestala mnogobrojna radna mjesta ljudi zaposlenih u tvornicama - iako je u istom razdoblju zabilježen privredni rast. Rifikin je prognozirao, analizirajući ekonomske podatke, da će 2020. godine još samo 2 posto ljudi raditi u proizvodnji.

A kako je danas? Danas se ponovo potiče strah a krivac je ovaj put "digitalizacija" ili "internet" . "Hoće li roboti razoriti njemačko čudo radnog tržišta?" , pitao se nedavno list "Bild". Jedna američka studija iz 2013. kaže da je u SAD 47 posto svih radnih mjesta ugroženo tehničkim i tehnološkim preokretom. Stručnjaci su, prenijevši to na Njemačku, ustvrdili da je u toj zemlji ugroženo 42 posto radnih mjesta.

Konkurencija

Hilmar Schneider Institut zur Zukunft der Arbeit (picture-alliance/dpa)

Hilmar Schneider

Hilmar Schneider, direktor Instituta za istraživanje budućnosti rada, čije je sjedište u Bonnu, kaže da se mnogi natječu u širenju raznih zastrašujućih scenarija, po kojima je u Njemačkoj ugroženo 60 posto radnih mjesta, što on ne može razumjeti. "Prešutkuje se da istodobno nastaju nova radna mjesta. Uvjeti na radu i poslovi su stalno bivali bolji. Zašto bi to sada bilo drugačije?"

I jedna studija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) dolazi do manje senzacionalističkih rezultata. Analiza, provedena u 21 zemlji OECD-a, je pokazala da je u prosjeku samo 9 posto radnih mjesta moguće automatizirati. Međutim, postoje velike razlike između pojedinih zemalja. Austrija i Njemačka su na vrhu liste s rizikom odnosno postotkom automatizacije od 12 posto, dok su u zemljama poput Koreje, Estonije ili Finske te vrijednosti prepolovljene.

Ne vodi samo digitalizacija do promjena na polju rada – u Njemačkoj ulogu igra i demografska situacija i promjena potreba. U publikacijama je relativno jasno, koje branše će profitirati a koje ne. Jednostavna industrijska proizvodnja će isto tako nestati kao i rutinski uredski poslovi u recimo bankama, osiguranjima i upravi.

Opstaju poslovi koji imaju "human touch"

Potreba za radnom snagom bit će najveća na poljima gdje do izražaja dolazi kreativnost, komunikacija i interakcija. To su istraživanje i razvoj, obrazovanje, marketing, mediji, IT, zdravstvo i njega bolesnih i nepokretnih, terapija, wellness, turizam i gastronomija. Zaključak: Posao nam neće pobjeći, samo što se vrsta posla mijenja.

Pored pojma Industrija 4.0, stalno se pojavljuje pojam "platforma ekonomija". Pojedinci nude usluge u okviru profesionalno organiziranog internetskog portala. Primjer kao što je "Uber" pokazuje da takve privatne usluge mogu dobro uzdrmati gospodarske branše. Airbnb je preko noći postao najveći svjetski ponuđač smještajnih kapaciteta, iako ne posjeduje nijedan jedini hotelski krevet. Uprkos tome ovaj gigant je u stanju uzdrmati cijelo tržište za iznajmljivanje soba i stanova.

"Tu vidim velike šanse", kaže Oliver Suchy, voditelj projekta "Posao budućnosti" pri Upravnom odboru njemačkog Sindikalnog saveza. "Kada pomislim na Uber, koji posreduje vožnju odnosno transport ljudi taksijem, pitam se zašto svako mjesto ili općina ne bi samo moglo osnovati svoju internetsku platformu i napraviti ponude, koje građani mogu dobro iskoristiti. Na tom planu se puno toga događa i ima puno mogućnosti", kaže Suchy za DW.

Raj sa nedostacima

Bundesvorstand des Deutschen Gewerkschaftsbundes Oliver Suchy (DGB/Steinle)

Oliver Suchy

Dok Suchy na "platformu ekonomiju" gleda kao na veliku šansu, drugi njen razvoj promatraju sa zabrinutošću. Oni vide opasnost od dampinga cijena, outsourcinga odnosno premještanja proizvodnje, dereguliranja, erozije tarifnih ugovora, prividnih samostalnih djelatnika ili privatnika koji zarađuju manje od minimalca i koji ne mogu ništa odvojiti za njegu i skrb u starosti. Radi se i o tome da sindikati u tako podijeljenom obliku rada, nisu u stanju djeluju.

Oliver Suchy drugačije gleda na stvari. "U Europi i Njemačkoj se razvila velika rasprava koja traži da se pozabavimo mehanizmima djelovanja takvih platformi. Tu se posao nudi preko platformi, ali važe uvjeti rada samo jedne platforme. A navodno sve platforme imaju samostalnu djelatnost. EU i njemačka vlada su prepoznale potrebu da se napravi regulativa, kojom bi se zakonski uredili takvi odnosi u društvu. Ovdje se moraju stvoriti dobri uvjeti za dobar posao."

Podcjenjuju li sindikati opasnost od "platforme ekonomije"? Profesor Hilmar Schneider iz Instituta za istraživanje budućnosti rada s tim u vezi je razvio plauzibilnu teoriju. Platforma ekonomija ne mijenja samo proizvodne procese već potpuno na glavu postavlja tradicionalne tržišne veze između proizvođača i konzumenta. "U trenutku kada se to događa, dovode se u pitanje zastarjele strukture organizacije rada u poduzećima", kaže Schneider.

Pravo na radu povezano sa starim strukturama

"Radno pravo je snažno vezano za postojanje firmi. Pravnici očajnički pokušavaju da radno pravo spase i da ga prenesu u novi svijet rada. To je po mom mišljenju osuđeno na propast." dodaje Hilmar Schneider. On sindikatima prognozira velike probleme. "Oni više neće biti potrebni ili će svoj profil kompletno morati da promijene jer će se morati preobraziti u organizaciju koja će štititi interese privatnika, odnosno samostalnih djelatnika. "To je kulturni šok, kojeg sindikati tek moraju provariti."

Oliver Suchy iz njemačkog Sindikalnog saveza ne smatra posljedice digitalnog privređivanja toliko dramatičnim. Za njega je odlučujuće da ljudi, koji žele da uspješno prevladaju promjene u oblasti rada, dobiju šansu za to - i to prekvalifikacijom i doškolovavanjem. "Trenutno imamo obrazovanje bez sistema. Već 20 godina pričamo o učenju koje traje cijeli životni vijek, ali ništa na tome konkretno ne radimo. Sada moramo iskoristiti tehničke mogućnosti i na pravi način investirati."