UN-ovo milenijsko čudo u Gani | Priča dana | DW | 21.09.2010
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

UN-ovo milenijsko čudo u Gani

Milenijski ciljevi razvoja Ujedinjenih naroda streme drastičnom smanjenju globalnog siromaštva. No u praksi ciljevi još uvijek nisu ni izdaleka ostvareni, iako je kojiput potrebno malo da bi se postiglo mnogo.

Na putu za Milenijsko selo

Na putu za "Milenijsko selo"

U mnogim afričkim zemljama ostvarenje milenijskih ciljeva još nije na vidiku. Okoštale službene strukture muku muče s realizacijom projekata za smanjenje siromaštva na licu mjesta. Tim su važniji alternativni projekti pomoći u razvoju poput "Milenijskog sela", ideje koja je potekla s Columbia sveučilišta u New Yorku. Osnovna ideja ovog projekta, koji se provodi pod vodstvom poznatog američkog ekonomista Jeffryja Sachsa, je borba protiv siromaštva upravo tamo gdje je ono najžešće, a to su u pravilu seoska područja. Trenutno se u 10 afričkih zemalja u ukupno 12 "Milenijskih sela" na različitim klimatskim lokacijama isprobava ovaj model. Jedno od "Milenijskih sela" je i Bonsaaso u Gani.

Zdravstvo za sve

U Bonsaasu se i sada gradi naveliko. Malo po malo ovdje nastaje pumpna stanica, a kada ona bude gotova tekuću vodu će dobiti i novi dom zdravlja. Dom zdravlja je izgrađen prije nešto više od godine dana i zasad radi bez tekuće vode. No i unatoč nedostatku ovog "luksuza", njemu svakodnevno hrle pacijenti. U domu glavnu riječ vodi babica Grace Obeng. Dosad je radila u jednoj bolnici, a nakon otvaranja doma u Bonsaasu brine se o zdravlju mještana ovog "Milenijskog sela". Problema ima napretek i to s bolestima tipičnima za ovo podneblje.

Dom zdravlja u Bonsaasu

Dom zdravlja u Bonsaasu

"Najraširenije su malarija i crijevne bolesti. I s obzirom da ovdje ima mnogo onih koji kopaju za zlatom, brojne su i ozljede. Kojiput ih ne možemo obraditi ovdje nego ih šaljemo u grad u bolnicu", priča Obeng. No prije svega babica Obeng se posljednjih 15 mjeseci brinula da što više beba zdravo dođe na svijet. Ona je posebice ponosna na činjenicu da tijekom više od 100 poroda niti jedna majka nije umrla. To se u zemljama Afrike južno od Sahare ne podrazumijeva samo po sebi. Vjerojatnost da će majka umrijeti pri porodu je u ovim zemljama čak 200 puta veća nego u SAD-u. Stoga je jedan od osam tzv. milenijskih razvojnih ciljeva i smanjenje stope smrtnosti kod rodilja.

I smrtnost kod novorođenčadi bi do 2015. trebala biti smanjena za tri četvrtine u usporedbi s 1990. godinom. Stoga je rad osoba poput Grace Obeng od izuzetne važnosti za "Milenijska sela". To je vidljivo i iz broja pacijentica koje svaki dan posjećuju mali dom zdravlja u Bonsaasu.

Manje siromašnih

Dom zdravlja u Bonsaasu

Dnevno preko 80 pacijenata

Josef Mensah-Homiah je znanstveni koordinator Milenijskog projekta i zadužen za izgradnju domova zdravlja u regiji. "Nama je prije svega stalo do toga da stanovnici ne moraju danima pješačiti do prvog doma zdravlja. Stoga smo i broj zdravstvenih ustanova u regiji povećali s dva na sedam", objašnjava Mensa-Homiah. U okolini, u šest sela živi oko 30.000 osoba i to na površini od 380 kvadratnih kilometara. Iz "Milenijskog projekta" se već pet godina godišnje izdvaja po 10 dolara po stanovniku. Sredstva dolaze i od lokalnih vlasti, a i žitelji sela su i sami nešto donirali.

Bonsaaso je izabran za "Milenijsko selo" zbog toga što na neki način svojom strukturom reprezentira cjelokupnu regiju. "Jedan od razloga je i taj što smo mi tipični za područje afričke tropske prašume, gdje plodovi s drveća zapravo predstavljaju temelje gospodarstva. Pritom mislim na razne orašaste plodove, kakao i kavu. I uz to smo tražili regije u kojima vlada pothranjenost pa i glad, a isto tako i regije s niskim prihodima. No važno nam je bilo da su i sami stanovnici spremni nešto učiniti za svoju budućnost."

2006., dakle prije početka "Milenijskog projekta", 69 posto stanovništva je, kako kaže Mensah-Homiah, živjelo ispod granice potpunog siromaštva. Odnosno, s manje od jednog dolara dnevno. Već prošle godine je taj postotak pao ispod trideset posto. To je prije svega postignuto upotrebom umjetnih gnojiva, boljeg sjemena, boljim iskorištavanjem prirodnih resursa i prije svega, poboljšanom prometnom infrastrukturom. I što je posebice važno, kako kaže Mensah - Homiah, i razvojem telekomunikacije.

Pročitajte na sljedećoj stranici: Internet usred prašume

Preporuka uredništva