Umrla Rosa Parks - simbol američkog građanskog pokreta

«Uhićena sam 1. prosinca 1955. godine jer nisam poslušala naredbu vozača autobusa da ustanem sa svog mjesta», ispričala je u jednom od bezbrojnih interviewa Rosa Parks. Bilo je to nezapamćeno u američkoj povijesti: jedna crnkinja ne želi ustupiti svoje mjesto u autobusu jednome bijelcu. I to još u Montgomeryju u američkoj saveznoj državi Alabami, gdje je rasna podjela bila posebno strogo provođena. Rosa Parks zbog toga se našla u zatvoru i izrečena joj je kazna. Ona se prisjeća: «Kada sam bila uhićena nisam ni slutila kako će ljudi reagirati.»

Taj njezin čin i kažnjavanje izazvali su pravi val solidarnosti. Više od godinu dana crnačko stanovništvo Montgomeryja odbija koristiti autobuse i radije ide pješice. Taj slučaj zatim dolazi i pred američki Vrhovni sud koji donosi legendarnu presudu da je rasna podjela u javnom prijevozu protivna Ustavu.

Nakon toga su uslijedili veći i manji uspjesi, porazi i mnoge žrtve. Na čelo pokreta za ravnopravnost dolazi Martin Luther King koji se protivi svakoj uporabi sile. Jedna od njegovih suradnica i simbol pokreta bila je i Rosa Parks. Unatoč tome ili upravo zbog toga ona zbog stalnih prijetnji više nije mogla ostati u svojoj domovini Alabami, pa seli zajedno sa suprugom u Detroit. Ondje najprije živi u velikom siromaštvu, sve dok 1965. godine nije postala suradnica jednog kongresmena koji se bori za rasnu ravnopravnost. Rosa Parks krajem 80-ih godina osniva institut za pomoć u obrazovanju mladih crnih Amerikanaca. Priznanje njezinom angažmanu odali su i veliki državnici poput Nelsona Mandele i Billa Clintona, a 1999. godine američki joj Kongres dodjeljuje Američku zlatnu medalju.

Rosa Parks svojedobno je rezimirala: «Gledajući unazad, čini se kao da je to bio samo san. Ono što me ljuti je to da smo s prosvjedima tako dugo čekali.»