1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Umjetnost i alkemija - san o boljem sutra

Mišljenje o alkemiji se kroz vijekove često mijenjalo: ili je bila smatrana vrhunskim umijećem ili je bila proganjana. Serija izložbi u Düsseldorfu rehabilitira ovaj složeni pojam.

"Umjetnost i preobrazba" glasi naziv jedne od središnjih izložbi ovogodišnjeg "Quadriennalea", umjetničkog festivala koji se ove godine ponovno održava u glavnom gradu savezne pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija Düsseldorfu. Vječita predodžba i želja da se od običnih materijala načini zlato, tema je koja se kroz umjetnost provlačila stoljećima.

San o jednom boljem svijetu

Alkemija nadrealista Maxa Ernsta

Alkemija nadrealista Maxa Ernsta

"Utopijski potencijal alkemije jako dobro odgovara temi ovogodišnjeg Quadriennalea", kaže direktor muzeja Düsseldorfer Kunsthalle Beat Wismer. Izložba "Umjetnost i alkemija" govori o snovima mnogih generacija o jednom boljem svijetu. I umjetnici su tu uvijek bili malo ispred svog vremena. "Mislim da su umjetnici čak prije znanstvenika shvatili da alkemija pruža više od obične 'besmislene' spekulacije", kaže kustos Dedo von Krosigk. Povijest alkemije u umjetnosti počinje motivom Adama i Eve, možda najranije teme koja je fascinirala alkemičare. I stoga ne iznenađuje da ovaj starozavjetni motiv zauzima i dobar dio izložbe u Düsseldorfu. Izložba pokazuje i jedan zanimljivi fenomen: naime mnogi umjetnici, pogotovo oni iz doba romantizma poput Goethea, su sebe doživljavali kao alkemičare. No i za mnoga poznata imena 20. stoljeća alkemija nije predstavljala sinonim za šarlatanstvo i utopiju. Uz mnoge umjetnike nadrealizma tomu treba pridodati i predstavnike poslijeratne scene u Njemačkoj poput Josepha Beuysa i Sigmara Polkea.

Alkemija protiv prosvjetiteljstva

Od starih Egipćana, preko Grka i Srednjeg vijeka, alkemija je uvijek igrala važnu ulogu kako u umjetnosti tako i u znanosti. Uloga alkemije naglo se mijenja pojavom prosvjetiteljstva sredinom 18. stoljeća kada ova "vještina" naglo nestaje iz središta znanstvenog života. Alkemija se od tog trenutka poistovjećuje s okultizmom. "U 19. stoljeću se potpuno zaboravilo čime se zapravo bavi alkemija. To se promijenilo tek u posljednjih 30-tak godina ali samo u umjetnosti", kaže von Krosig. Odnos alkemije i znanosti je bio još kompliciraniji. Nakon prosvjetiteljstva su se čak ignorirale i činjenice poput one da je veliki fizičar Isaac Newton i sam dio svog života posvetio alkemiji. "To se namjerno prešućivalo jer kako objasniti da se veliki znanstvenik bavio nečim poput alkemije", kaže von Krosig.

Više od pukih snova o zlatu

Kustos Dedo von Kerssenbrock-Krosigk

Kustos Dedo von Kerssenbrock-Krosigk

Izložba "Umjetnost i alkemija" također malo pridonosi "pomirenju" ovih dviju disciplina koje su se u prošlosti tako često ispreplitale. Ona omogućava da se posjetitelji približe temi koja je često kroz povijest bila krivo shvaćana ili reducirana na samo jedan motiv - potragu za zlatom. Pritom je alkemija mnogo više i pruža mnoge inspirirajuće elemente za slobodno razmišljanje. A to je nešto što je umjetnost za sebe otkrila jako rano.