1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Umjetnici u potrazi za "Planom C"

Možemo li promijeniti društvo u kojem živimo? Bilo je to jedno od temeljnih pitanja kojima su se ovoga tjedna (3.– 5.3.) bavili sudionici Foruma za kreativne umove koji je u Zagrebu organizirao Goethe institut.

Plakat Foruma

"Forum za kreativne umove" održan je u Zagrebu

Tina Gadow

Tina Gadow: "Za krize su odgovorni i umjetnici"

Iako je tema skupa bila utjecaj umjetnosti na klimatske promjene, 50-ak sudionika iz zemalja regije te Njemačke i Grčke itekako je svjesno da se ekološke probleme ne može promišljati bez svijesti o čitavom spektru političkih, ekonomskih, duhovnih i moralnih stranputica koje su postale lajtmotiv dijagnoza stanja u društvu. Polje umjetničkog djelovanja je (ili bi barem trebalo biti) poligon za otvaranje najosjetljivijih pitanja, nesputano istraživanje i slobodnu, pa ponekad i radikalnu misao. Sloboda koju umjetnici i umjetnost uživaju u civiliziranijem dijelu svijeta istovremeno je i obaveza jer građani upravo od njih u kriznim vremenima očekuju nove ideje i moguća rješenja –što potvrđuje i jedan od transparenata sa zagrebačkih prosvjeda na kojem je ispisano "Intelektualci, artikulirajte nas!".

Kada je riječ o ekološkim problemima, u zemljama EU-a postoji visoka svijest o važnosti individualnog djelovanja, što potvrđuje suosnivačica berlinskog Instituta za umjetnost, kulturu i održivost Hildegard Kurt koja se bavi primjenom „društvenih skulptura“: „U Njemačkoj je Nacionalna zaklada za kulturu i umjetnost prošle godine pokrenula trogodišnji program kojim se potiču promjene načina života i rada u uvjetima sadašnjih klimatskih promjena i ostvarivanja održivosti društva. Što je još važnije – program je otvoren svima, a ne samo akademskim umjetnicima, odnosno svaku kreativnu osobu tretira jednako - bila ona majka koja odgaja djecu, poljoprivrednik ili konceptualni umjetnik.“

Teme poput klimatskih promjena, odnosa među kulturama ili korupcije postaju sve prisutnije u radovima umjetnika upravo zbog velikih kriza koje nas sve intenzivnije potresaju – takvo stanje neke je umjetnike potaknulo i na konkretne inicijative, kaže moderatorica zagrebačkog foruma i članica savjeta njemačke komisije za UNESCO Tina Gadow. "Nedavno sam sudjelovala u projektu potrage za "Planom C" u koji je bilo uključeno 700-tinjak izvedbenih umjetnika. Slovo C odnosi se, naravno, na neuspjeh raznih planova B, ali i na riječ "kriza" koja je zahvatila sve – financije, politiku, planet... I za te krize odgovorni smo i mi umjetnici jer smo zaigrali konzumerističku igru, dopustili da tržište uvjetuje naše djelovanje, postali smo dio sustava", zaključuje Tina Gadow napominjući da kritička refleksija jača, baš kao i svijest o tome da je vrijeme isteklo te da se hitno moraju pronaći novi društveni obrasci.

Djelo Tomislava Brajnovića

Tomislav Brajnović: "Peace"

Angažirano djelovanje je najteže

U Hrvatskoj, pak, broj umjetnika koji sustavno rade na sistemskim promjenama u društvu nema puno, a onih koji tematiziraju ekološke teme još je manje, ocjenjuje koordinator umjetničkog dijela foruma, predavač na riječkoj Akademiji primijenjenih umjetnosti Nenad Roban: "Kod nas ta svijest nije izražena zbog različitih društveno-političkih razloga kojima smo zasićeni kroz medije. Što se tiče ekoloških problema oni nisu adekvatno zastupljeni ni u obrazovnom sustavu." Roban dodaje da je važno proširiti samo polje umjetnosti i kroz sinergiju umjetnosti, znanosti i aktivizma pronaći nove uvjete održivog života, što se u Hrvatskoj pomalo počinje primjenjivati, prije svega u arhitekturi i dizajnu.

Angažirano djelovanje uvijek je, dakako, i najteže jer osim borbe s idejama i kreacijom, neizbježan je i sudar sa sustavom, što dokazuje i projekt dubrovačkog umjetnika Pere Mrnarevića koji je pokušao izvesti tijekom priprema za Forum na jednoj zagrebačkoj ulici. Benigno ukrašavanje ogoljenih stabala zelenim balonima prvo je ometala administracija, koja je odugovlačila s izdavanjem dozvole, a zatim i komunalni redar kojega je jedino zanimalo protiv koga je usmjerena ta instalacija. Iako se čitava situacija čini bezazlenom i karikaturalnom, opasnost koja se iza nje valja puno je veća:

Nenad Roban

Nenad Roban: "Ekološki problemi nisu adekvatno zastupljeni"

"Sustav političke moći uspostavljen je tako da oni na vrhu pod svaku cijenu žele zadržati pozicije, a mi smo robovi njihovih sitnih duša, kalkulacija i prokleto bolesne ambicije, i to trebamo stalno naglašavati, ne samo mi umjetnici, nego i svi građani jer zbog toga gubimo kvalitetu življenja," objašnjava Mrnarević, a njegov kolega, magistar glasovite londonske škole Saint Martins Tomislav Brajnović, rodom Zagrepčanin, a adresom Istranin, zbog novih društvenih okolnosti zagovara i reviziju povijesti umjetnosti: "Današnje etičke i moralne pozicije otkrivaju nam da i vrhunska djela, ako su rađena s krivim smislom, nemaju nikakvu umjetničku vrijednost, sjetimo se samo Zlatnog teleta, koje je sigurno bilo vrhunski izrađeno i da je opstalo bilo bi vjerojatno izloženo u British Museumu, ali Bog ga je dao uništiti – u Hrvatskoj imamo jako puno primjera takve umjetnosti čija je iskrenost i beskompromisnost jako upitna, baš kao i borba za istinu nekih umjetnika."

Za izlazak iz galopirajuće krize, koja gađa sve razine života, slažu se svi sugovornici, potreban je rad svakoga na samome sebi i djelovanje na podizanju svijesti o važnim temama, no sustav je za sada – čini se – toliko čvrsto utvrđen da bi ga transformirati mogao tek prst svemogućeg, ako ga ima.

Autor: Vid Mesarić

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva