1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Umjetnici o minama

Zagrebački "Festival prvih" se u svojem četvrtom izdanju bavi izravnim i neizravnim posljedicama uporabe protupješačkih mina.

default

Tijekom petodnevnog programa, koji je u subotu završen dodjelom nagrada najboljem radu – publika je imala priliku pratiti niz događaja: izložbe, kazališne predstave, filmske projekcije i koncerte, a za ulazak u konkurenciju bilo je, uz tematsku odrednicu, potrebno zadovoljiti i festivalsku propoziciju da autoru to mora biti prvi rad u mediju kojim se izražava.

Hrvatska je premrežena s više od 10 tisuća oznaka minske opasnosti. Posljednjih osam godina život je u minskim poljima izgubilo preko 100 osoba, područje na kojem se još uvijek nalaze zaostale mine u Hrvatskoj procjenjuje se na 1147 četvornih kilometara – to su samo neki od razloga što je ovogodišnji "Festival prvih" umjetnike pozvao da pomognu u senzibiliziranju javnosti na probleme zaostalih mina, koje su i više od 10 godina nakon završetka Domovinskog rata uzrok stradavanjima civilnog stanovništva. Propozicije Festivala omogućile su različita korištenja riječi mina, odnosno minirati, pojašnjava osnivač i organizator Festivala Željko Zorica: "Mine smo problematizirali na dva načina: na temu smo gledali kao na minu, kao eksplozivno sredstvo za uništavanje žive sile, i mina u kolokvijalnom značenju kao neki problem, zamka… nešto što se postavlja onom drugom u smislu da mu se naškodi i naudi."
Zanimljivo je da je odaziv autora na doslovno odnosno kolokvijalno značenje festivalske teme bio u omjeru 50 – 50, što će reći da je otprilike pola radova bilo tematski usmjereno na mine kao bojna sredstva. "S druge strane, ovaj drugi dio autora, odnosno autorica – s obzirom na to da su se opet na taj dio koji se tiče kolokvijalnog značenja javile više autorice – očitale su taj problem u smislu patrijarhalnog društva koje funkcionira u Hrvatskoj, a ne samo u onom najbanalnijem muško-ženskom smislu, nego i u smislu načina na koji mediji to tretiraju kroz tekst i kroz poruku", ističe Zorica.
Tako je na otvorenju festivala, prošloga utorka u zagrebačkoj Galeriji Novoj na dobre reakcije naišao upravo rad ženske umjetničke skupine Fem Fest, koji će predstaviti jedna od članica Ankica Čakardić: "Ideja je bila da pod samim imenom „Pazi, seksiminizam!“ naglasimo dvije stvari. Prva i osnovna je da smo željele pokazati koliko seksizama postoji u različitim tekstovima – od književno-teorijskih i filozofskih do novinskih. A drugi dio poziva na interaktivnu suradnju što znači da posjetitelji mogu zalijepiti malu naljepnicu u obliku mine preko teksta koji smatraju da otkriva takve seksističke sadržaje."
A posjetitelje otvorenja iznenadile su i paštete po podu galerije za koje je bio odgovoran mladi umjetnik Đuro Gavran: „Pašteta“ je zapravo protupješačka, nagazna mina. Ja sam napravio konkretno minsko polje u Galeriji, takozvanu intervenciju u prostoru, da ljudi gledaju gdje hodaju. Paštete su stavljene na najfrekventnije točke galerije i kao što mogu vidjeti radi, jer su gotovo sve pukle."
Među 15 radova predstavljenih na festivalu, žiri je najboljim proglasio predstavu „Ruke koje plaču“ u produkciji Udruge za kazalište, vizualnu umjetnost i kulturu gluhih osoba Dlan u režiji Angela Naumovskog. U odnosu na ostale radove, „Ruke koje plaču“, prema mišljenju žirija, među ostalim se ističu time što temu mina obrađuje iz perspektive osobnog iskustva redatelja i izvođača, kojima je življenje u društvu još uvijek vrlo nesenzibiliziranom za «drukčijost» strukturirano poput stalnog proboja kroz minsko polje, a osim što se kritički bavi odnosom dominantno «čujućeg društva» spram problema i potreba nečujućih, ovaj rad otvoreno je progovorio i o dilemama te previranjima unutar same zajednice koja je ipak svjesna činjenice da će svoje ciljeve najefikasnije realizirati kolektivnim djelovanjem. Spomenimo i da je u programu festivala sudjelovala je i Hrvatska udruga žrtava mina koja je održala glazbene, računalne i fotografske radionice za osobe stradale od mina, a u sklopu festivala nastupila je i skupina "Zabranjeno pušenje" poznata po svojim zalaganjima protiv uporabe minskih sredstava.