1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Umjesto proslave, politički obračun

U Kninu je proslavljena 18. obljetnica akcije Oluja i Dan pobjede. Nakon što su okupljeni branitelji i građani skandiranjem pozdravili generale povratnike iz Den Haaga, premijera Milanovića su počastili nizom uvreda.

Premijer Zoran Milanović

Premijer Zoran Milanović

Iako se činilo da će haška presuda koja je skinula sjenu zločinačkog poduhvata s vojno-redarstvene akcije Oluja, uz oslobađanje generala Ante Gotovine i Mladena Markača sumnji za ratni zločin, proizvesti katarzu hrvatskog društva, to se, ipak, nije dogodilo. Hrvatska je današnji Dan pobjede i godišnjicu vojno-redarstvene akcije Oluja, kojom je 1995. godine slomljena takozvana SAO Krajina i vraćena petina teritorija u sastav RH, proslavila s olakšanjem, ali i dalje uz prebrojavanja crvenih i crnih, naših i vaših. Dokaz je tome govor premijera Zorana Milanovića u Kninu koji se na mahove, unatoč poruci „mržnjom i zloćom prema nikome, te dobrim i dobrom voljom prema svakome“, nije čuo. Tako su okupljeni građani i branitelji, koji mahom pripadaju desnim političkim opcijama, povicima, uvredama i zvižducima nadglasali demokratski izabranog premijera lijevo-liberalne koalicije.

Jedna od onih koja je tijekom devedesetih, prije i nakon Oluje, aktivno sudjelovala u pregovorima s pobunjenim Srbima je Vesna Škare-Ožbolt, sudionica brojnih sastanaka i predsjednica tadašnjeg Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja. Zvižduke i uvrede u Kninu ne smatra velikim problemom, već odrazom aktualne političke i gospodarske situacije u Hrvatskoj. „Milanović nije izviždan zbog svojih izjava i postupaka u prošlosti, jer tada nije bio aktivan u politici. Teška je situacija, loše se živi. U Kninu se živi od državne pomoći, svi su pogoni zatvoreni toliko godina nakon Oluje“, objašnjava i dodaje da nije dovoljno samo dati razvojačenim braniteljima mirovine, već da ljudima treba osigurati i posao.

Panorama grada Knina

Panorama grada Knina

Odlazak Srba se nije mogao spriječiti?

U razgovoru za Deutsche Welle, Škare-Ožbolt kaže da se odlazak Srba tijekom Oluje nije mogao spriječiti budući je to bila njihova dugo pripremana odluka. „Nije tajna da su se narušili odnosi u samom vodstvu takozvane SAO Krajine. Dosta je velik sukob nastao između Babića i Martića. Život je bio težak. Čak smo u sklopu pregovora za mirno rješenje prema njima puštali kamione s hranom i naftom. Znalo se da je situacija očajna. Planovi evakuacije i naredbe narodu da moraju otići dokazuju da je to ipak bila njihova odluka“, priča Škare-Ožbolt. Oluja je, misli naša sugovornica bila i izuzetno važna za Bosnu i Hercegovinu, posebno u svjetlu događanja u Srebrenici. Akcija Hrvatske vojske u suradnji s Armijom BiH je, kaže, spriječila novi pokolj koji je bio planiran za Bihać.

Službenih predstavnika srpske nacionalne manjine ni ove godine nije bilo u Kninu i sasvim je jasno da Srbi u Hrvatskoj, a pogotovo oni koji su izbjegli tijekom Oluje, današnji praznik doživljavaju drugačije od hrvatskih susjeda kojima on predstavlja simbol povratka normalnom životu. „Treba pobijediti u miru i treba pružiti ruku onima koji su na drugoj strani te treba prepoznati da Hrvatsku vole i pripadnici nacionalnih manjina“, riječi su s kojima je predsjednik Ivo Josipović pozvao na gradnju novih i zdravih međunacionalnih odnosa. „Kao pregovarač za normalizaciju života između Hrvata i Srba znam koliko je težak put uspostave povjerenja. To će trajati još godinama. Ti odnosi imaju svoje uspone i padove, ali mislim da u općem smislu idu prema naprijed“, tvrdi Škare-Ožbolt.

Zločini nisu planirani

Vesna Škare-Ožbolt

Vesna Škare-Ožbolt

Optužbe koje dolaze iz Srbije, ali i od pojedinih hrvatskih građanskih organizacija, da Hrvatska nije učinila ništa na kažnjavanju odgovornih za zločine počinjene nad Srbima nakon Oluje, Vesna Škare-Ožbolt odbacuje. Kaže da je Hrvatska poduzela nekoliko vojno-redarstvenih akcija i u većini njih nije došlo do ozbiljnijih problema. „Kad je riječ o području Knina i 'Krajine', došlo je do jedne vrste osvete onih koji su se počeli vraćati. Nije bilo dovoljno policije i nije bio dobar prijelaz s vojnog na civilni dio. Tu je nastao problem koji nije bio predviđen, namjeran ili planiran“, kaže ona.

Naša sugovornica koja je nakon rata obnašala i dužnost ministrice pravosuđa napominje da je pravosuđe odmah nakon akcije Oluja počelo s procesuiranjima te da dobar dio procesa još uvijek traje. „Hrvatska mora riješiti sve te slučajeve. Ona mora imati tu snagu i pravdu u pobjedi“, zaključuje Škare Ožbolt.

U Hrvatskoj bez pravomoćne presude za Oluju

S druge strane, podaci koje je objavio Centar za suočavanje s prošlošću Documenta nedvosmisleno ukazuju da se je pravosudno učinilo vrlo malo. „U Hrvatskoj još nema pravomoćne presude za "Oluju", upozorili su tek nekoliko dana prije današnjeg slavlja. Dosad su ekshumirani posmrtni ostaci 941 osobe ubijene tijekom akcija Bljesak i Oluja od čega je, prema podacima Uprave za zatočene i nestale ministarstva branitelja RH-a, identificirano njih 585.

„Žrtve u sudskim procesima najčešće ne dobivaju zadovoljštinu, jer se obeštećenje u sudskoj praksi veže uz pitanje je li bilo kaznene presude za ratni zločin. Bez obzira na nacionalnost, i Srbi i Hrvati su u tim tužbama prečesto morali platiti parnične troškove“, upozorila je predsjednica Documente Vesna Teršelič na činjenice koje i dalje stoje na putu suočavanju s prošlošću i postavljanju nekih zdravih temelja za novi suživot.

Preporuka uredništva